Inspektor FUP-a objašnjava sve što niste znali o internet prearama
Nije zlato sve što sja. Ovom narodnom mudrosti je Saša Petrović, viši inspektor FUP-a i stručnjak za borbu protiv cyber kriminala, opisao šta treba biti jedna od glavnih vodilja građanima kako bi izbjegli da postanu žrtve internet-prevara.
Vještačka inteligencija
Nedavno su uposlenici u više bijeljinskih firmi koje se bave uslužnim djelatnostima dobijali pozive od osoba koje su se predstavljale kao njihovi šefovi i tražili da im hitno uplate kredit za mobitele, odnosno za brojeve koje su im diktirali.
Zbog toga su iz bijeljinske policije upozorili građane da ne nasjedaju na ove pozive, odnosno da prvo provjere da li se zaista radi o osobama koje poznaju prije nego što izvrše uplatu.
Iz Federalne uprave policije su, također, prije nekoliko dana izdali upozorenje o nekoliko vrsta internet-prevara. Jedna od njih je da prevaranti presreću službenu e-mail prepisku između firmi. Tom prilikom na adresu firme, koja treba platiti neku robu ili uslugu, stiže poruka da je broj računa promijenjen i da se uplata treba izvršiti na novi račun, koji dostave u okviru poruke.
Također, građanima šalju poruke i kako hitno moraju izmiriti zaostala dugovanja za komunalne usluge. I u ovim porukama su navedeni brojevi računa na koje treba izvršiti uplate ili linkovi koji vode prema stranicama na kojima se traže podaci sa bankovnih kartica.
Poruke kojima se osoba obavještava da joj je preminuo neki dalji rođak u nekoj dalekoj zemlji su postale gotovo pa uobičajene. Potrebno je uplatiti samo određeni iznos da bi se došlo do nekoliko miliona dolara, eura, funti... Sve ovakve poruke su garantovano prevara i na njih ne treba odgovarati, a kamoli plaćati traženi iznos.
U vrijeme vještačke inteligencije prevaranti su otišli korak dalje. Šalju glasovne poruke koristeći glas bliske osobe, koji je kompjuterski napravljen, a kojima se traži hitna uplata određene sume novca. Ono što je posebno opasno kod ovih poruka je što je glas skoro pa identičan originalu i teško je u prvom momentu shvatiti da se ne radi o bliskoj osobi.
Ukoliko prodajete nešto putem oglasnika, možete dobiti poruku da vam je novac uplaćen preko kurirske službe. U poruci se navodi kako je potrebno ostaviti sve podatke sa bankovne kartice, uključujući i CVV, odnosno CVC broj (trocifreni broj sa poleđine kartice) kako bi uplata mogla biti proslijeđena. Onima koji dostave ove podatke prevaranti počiste račun.
Moguće je da na e-mail dobijete poruku sa zlonamjernim programom koji je zapakovan u prilogu kao konkurs za posao ili faktura za plaćanje i slično. Otvaranjem ovog priloga program upada u vaš računar i blokira ga, a na monitoru se pojavljuje poruka kako da kontaktirate onoga ko vam je zaključao kompjuter da biste mu platili da vam opet oslobodi uređaj. U protivnom, lako možete ostati bez svih podataka na računaru. Ovakve otmice su posebno opasne za firme koje imaju više međusobno umreženih računara.
Zbog svih ovih slučajeva iz FUP-a građane pozivaju na dodatni oprez.
- Većina ljudi danas koristi vještačku inteligenciju. Zašto ne uzeti link te prevare, odnosno phishing stranice, i staviti u umjetnu inteligenciju, te jednostavno pitati šta je ovo. Moguće je provesti i takozvanu dvostruku autentifikaciju. Jedna od radnji je i da se pozove druga strana. Obično ove osobe koje rade, recimo, voice phishing, neće odgovoriti na takve pozive, odnosno nećete moći dobiti taj broj jer se radi o takozvanom platformnom broju i obično je iz inostranstva, a koristi se i takozvani VoIP protokol. Jedna od stvari je i da se pozove bliska osoba toj osobi sa kojom razgovarate, da provjerite da li je identitet pozivaoca stvaran, rekao nam je Petrović.
Napomenuo je kako postoji međunarodna saradnja policijskih agencija u borbi protiv internet-prevara. Međutim, mnoge zemlje ne žele da učestvuju u toj saradnji. Zbog toga je posebno važno, naglasio je, da svaka žrtva, kada shvati da je prevarena, slučaj odmah prijavi policiji. Ukoliko to ne uradi, može se dogoditi da gubitak novca, bez obzira o koliko velikom iznosu da se radi, bude najmanji problem sa kojim će se suočiti. To se posebno odnosi na slučajeve kada žrtva ostavlja lične podatke na nepouzdanim stranicama.
Sitna slova
- Sjećam se slučaja medicinske sestre iz Sarajeva. Slučaj datira iz 2012. ili 2013. godine. Sa računa joj je nestalo 800 ili 900 KM. Kasnije smo došli do čovjeka u Sarajevu koji je preko njene kartice, čiji broj je nabavio preko interneta, kupovao fotografije i videa seksualnog zlostavljanja djece. Kod njega smo našli dva miliona i 400 hiljada fotografija i videa sa ovim sadržajem, ispričao nam je Petrović.
Dodao je i kako postoje banke koje imaju politiku da nadoknade materijalnu štetu osobama koje dokažu da su žrtve prevare. Međutim, isto tako, prilikom preuzimanja kartice na svakom ugovoru je navedeno kako nikome ne trebamo davati svoj CVV ili CVC broj. Ali, ko još čita sitna slova na ugovorima?
Dnevnik O kanala možete pogledati u nastavku:
