Dok svijet crta nove granice moći, gdje je BiH: Postoji jedan izazov, a evo šta kažu stručnjaci
Minhenska sigurnosna konferencija 2026. okupila je svjetske lidere
/ Predsjedništvo BiH
Minhenska sigurnosna konferencija 2026. startala je u petak. Ključni događaj na kojem se, u trenutnim geopolitičkim turbulencijama, razgovara o odbrani, globalnom poretku, sigurnosti, održivosti i tehnologijama, okupio je predstavnike brojnih zemalja iz Evrope i svijeta. Konferenciji prisustvuje i delegacija iz naše zemlje: Predsjedništvo BiH, ministar vanjskih poslova BiH i predsjedavajuća Vijeća ministara.
Svijet se mijenja
Uoči otvaranja 62. konferencije, član Predsjedništva BiH dr. Denis Bećirović održao je uvodni govor na skupu posvećenom pitanjima evropske i transatlantske sigurnosti. Ukazao je na ozbiljne izazove s kojima se suočava savremena Evropa, naglasivši da odvraćanje, jačanje odbrambenih kapaciteta, politička kohezija i odlučno suprotstavljanje hibridnim prijetnjama, predstavljaju ključne pretpostavke stabilnosti Evrope. Upozorio je da svjedočimo i ponovnim pokušajima destabilizacije BiH, te naglasio važnost završetka procesa ulaska BiH u NATO.
A čeka li BiH da drugi riješe naše probleme ili pak odlučno krećemo u akciju? Dr. Soeren Keil sa University of Passau kaže da je ključno da BiH pronađe svoj put u promjenjivom geopolitičkom pejzažu.
- Međutim, to je izuzetno teško, uzimajući u obzir unutrašnja neslaganja i fundamentalna razilaženja kada su u pitanju ustavni i vanjskopolitički prioriteti između različitih stranaka, a posebno između RS-a i FBiH. Ovo je dugo bio izazov u bosanskoj vanjskoj politici, a možemo ga vidjeti i u odnosu na članstvo u NATO-u, na stav prema Kosovu, a i prema Planu rasta, gdje unutrašnje podjele sprečavaju jasne ishode vanjske politike, kaže dr. Keil.
Ističe da će se u Münchenu mnogo debata fokusirati na to kako se naš svijet mijenja i kako ta promjena zahtijeva preispitivanje: sigurnosti, saveza, savremenih globalnih osovina i gdje zemlje vide sebe.
- Za Bosnu će to značiti da će joj biti potrebno jače pozicioniranje između EU s jedne strane i Rusije (i Kine) s druge. To će značiti i suočavanje s problematičnijim susjedima poput Srbije (i Hrvatske donekle), dok će SAD nastaviti smanjivati svoje interese na Balkanu. Postoji još jedan izazov za Bosnu - izgleda da će Crna Gora i Albanija moći relativno brzo pristupiti EU, a druge zemlje pokušavaju ih sustići. Trenutno je BiH jedna od brojnih balkanskih država izvan EU, ali šta ako se one jedna po jedna počnu pridruživati i na kraju samo Bosna, a možda i Srbija, ostanu izvan EU? Šta to znači za bosansku odbranu, sigurnost, ekonomiju i prosperitet, ističe profesor, dodajući da se radi o ključnim pitanjima.
Planovi za budućnost
Umjesto da ih pronalaze iz američkih, evropskih ili ruskih glasova, naglašava da bi bilo dobro da bosanske elite same razviju konkretne planove za budućnost svoje zemlje.
Adnan Ćerimagić, viši analitičar ESI-ja, kaže da se svijet definitivno mijenja, ali da čak i oni koji imaju najveći utjecaj na trenutne promjene poput nove administracija SAD-a pod vodstvom Trumpa ili Kine i Ruske Federacije, ne znaju na koji način će se promjene odigrati i u kakvom svijetu ćemo se probuditi za koju godinu.
- A BiH je, za razliku od sva tri naša susjeda, zemlja u kojoj međunarodna zajednica djeluje kroz različite instrumente - bilo da govorimo o vojnoj misiji EU koja treba odobrenje Vijeća sigurnosti UN-a ili Uredu visokog predstavnika koji ovisi o uputstvima PIC-a, kaže Ćerimagić.
