BiH prva u Evropi po higijenskim navikama, evo kako ''stoje'' susjedi

Nedavno istraživanje objavljeno na platformi Statista donosi iznenađujuće rezultate o higijenskim navikama Evropljana, posebno u vezi s pranjem ruku nakon korištenja toaleta. Iako se pranje ruku često smatra osnovnim korakom lične higijene i prevencije bolesti, podaci pokazuju velike razlike među evropskim zemljama u učestalosti ove prakse.

Bosna i Hercegovina se izdvaja kao lider u ovom području s 96% građana koji redovno peru ruke sapunom nakon korištenja toaleta, što je najviši postotak u Evropi. Iza nje slijedi Turska, gdje 94% stanovništva redovito prakticira ovu higijensku naviku. Rumunija, Kosovo i Portugal dijele visok rezultat od 85%, dok u Srbiji ovu naviku prakticira 83% ljudi, piše Večernji List.

Pijete li je?

Ova vrsta kafe je daleko najgora za zdravlje srca, izbjegavajte je koliko god možete

S druge strane, Nizozemska ima najniži postotak, jer samo 50% stanovništva pere ruke nakon korištenja toaleta, što je iznenađujuće s obzirom na visoki životni standard zemlje. Francuska i Španija također bilježe niske stope, s oko 38% i 39% građana koji ne prakticiraju redovno pranje ruku.

Hrvatska se nalazi u sredini ljestvice, sa 70% stanovnika koji peru ruke nakon korištenja toaleta. Iako je ovaj rezultat solidan, postoji prostor za poboljšanje, posebno kroz javne kampanje i edukaciju o važnosti pravilnog pranja ruku.

Pravilno pranje ruku dokazano smanjuje rizik od širenja mnogih zaraznih bolesti, uključujući proljev, respiratorne infekcije i gripu. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ističe da je pranje ruku sapunom jedna od najučinkovitijih mjera prevencije bolesti, smanjujući rizik od respiratornih infekcija za 20%, a od proljeva za čak 50%.

Historija pranja ruku kao higijenske mjere seže u 19. stoljeće. Mađarski liječnik Ignaz Semmelweis prvi je uočio povezanost između higijene ruku i smanjenja smrtnosti u porodilištima. Njegov rad, iako u početku ignoriran, postavio je temelje za savremene higijenske standarde.

Unatoč činjenici da su higijenski resursi široko dostupni u Evropi, istraživanje pokazuje da razlike u stopama pranja ruku ukazuju na važnost obrazovanja i kulturnih normi. Na primjer, zapadnoevropske zemlje poput Francuske i Nizozemske imaju niže stope pranja ruku, dok istočnoevropske zemlje poput Srbije i Bosne i Hercegovine bilježe znatno višu učestalost.

Nevjerovatna priča

Jedanaestoročlana porodica koja je spavala ispod stadiona u Mostaru dobila krov nad glavom

Pranje ruku ima ogroman uticaj na globalno zdravlje, a UNICEF procjenjuje da bi redovno pranje ruku sapunom moglo spriječiti smrt 1,5 miliona djece godišnje od bolesti povezanih s lošom higijenom.

Zanimljivo je da je pandemija COVID-19 značajno povećala svijest o važnosti ove higijenske prakse. U početnim mjesecima pandemije zabilježen je porast učestalosti pranja ruku u mnogim zemljama. Ipak, nakon povratka u rutinu, mnoge su zemlje zabilježile pad pridržavanja ove prakse.

Hrvatska, s postotkom od 70%, suočava se s izazovima u daljnjem podizanju svijesti o higijenskim praksama. Javnozdravstvene kampanje, posebno usmjerene na mlađe generacije, ključne su u povećanju ovog postotka. Također, tehnologija poput mobilnih aplikacija koje podsjećaju na pranje ruku ili uvođenje senzora u javne prostore može igrati značajnu ulogu u promoviranju higijenskih standarda.

U konačnici, pranje ruku ostaje osnovna preventivna mjera koja može značajno doprinijeti očuvanju zdravlja na globalnom nivou.