Bacanje hrane po ulicama Sarajeva otvara vrata opasnim zarazama

Umjesto da bude propisno odgođena, ako već nije pojedena, hrana u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, kao i mnogim drugim, često je ostavljena na ulici pored kontejnera, parkova, dječijih igrališta. Na komade hljeba i porcije ručka ili užine možemo nagaziti svakim drugim korakom, a oni koji ih uporno ostavljaju vjeruju da takvom “kulturom” hrane životinje i čine neko dobro. Nikakve humanosti u tome nema, slažu se i u Zavodu za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, jer hrana može biti mjesto okupljanja glodara, ali i sama po sebi izvor zaraze.

Direktna opasnost

- Mi ostavljamo tu i hranu koja može biti izvor zaraze sama po sebi, jer će se ona pokvariti pod uticajem atmosferskih prilika, vlage, vode, a pored toga ostavljamo i hranu glodarima koji su mogući prenosioci raznih oboljenja, ističe dr. Amer Tahirović, specijalista epidemiologije u ZZJZ-u KS-a i podsjeća na slučaj leptospiroze prošle godine.

Leptospiroza, Q groznica, salmoneloza, samo su dio epidemija koje bi nam mogle zaprijetiti sa prvim toplijim danima.

- Trebamo paziti i na to da bilo kakav organski otpad nipošto ne ostavljamo pored kontejnera, u kesama, pored ulice, na ulici, jer sve to može biti razneseno i može biti potencijalna hrana za glodare, ali i potencijalni izvor zaraze, naglašava Tahirović i ukazuje na činjenicu da pored leptospiroze i Q groznice sama salmoneloza može da se prenese sa hrane na naše ljubimce, koji su u direktnom kontaktu sa nama i možemo dobiti manifestaciju te bolesti.

Bačenu hranu često nalazimo i u blizini dječijih igrališta, pa tako u direktnu opasnost dovodimo i najmlađe stanovnike našega društva.

- Lošim higijenskim navikama, odnosno njihovim izostankom, mališani mogu da unesu putem svojih ruku komade, dijelove ili samu tekućinu koju su dohvatili na ostacima hrane, da unesu u svoj digestivni sistem, ali i da udahnu prašinu ili kapljice koje se nalaze u njihovoj okolini i time da izazovu različita respiratorna, digestivna, ali i sistemska oboljenja i opšti infektivni sindrom, napominje specijalista epidemiologije.

Da cuke, mace i ptice treba nahraniti, slažu se i naši sugrađani, ali hranom koja je za njih, te isto tako počistiti sve što ostane.

- Pa, to je jako loše, primijetila je jedna prolaznica i dodala da je jako ružno vidjeti hljeb na cesti, a pogotovo kada je ostavljen kraj kontejnera, jer ga niko neće uzeti.

Da ga čini žalosnim bacanje hrane, priznao nam je i Duran Đonko i podijelio sa nama sliku ulice u kojoj živi.

- Vidim tamo pored kontejnera svako jutro hljeb ili peciva i to je neodgoj, mišljenja je Đonko, koji dodaje da je to jako ružna slika svakog stanovnika, svakog građanina ko tako čini.

Duran Đonko: Treba počistiti što životinje ne pojedu/O kanal

Njegovo mišljenje podržali su i svi ostali prolaznici koje smo zaustavili, naglašavajući da to nije pitanje higijene, nego nekulture.

Iako mnogi osuđuju takva ponašanja, prema onome što smo saznali od komunalnih inspektora, malo je odgovornih koji ih zovu i prijavljuju takva ponašanja. Zakon i kazne postoje, ali toga kao da nismo svjesni.

- U praksi se pokazuje da naši sugrađani najčešće nepropisno odlažu višak hrane, posebno ostatke hljeba i druge otpatke bacanjem kroz prozore i sa balkona stambenih objekata, kao i ostavljanjem pored posuda za komunalni otpad, na parkovskim i drugim javnim površinama, najčešće s ciljem hranjenja životinja, potvrdili su nam i iz Odjela komunalnih redara i kontrole KJKP Rad.

Prema njihovim riječima, prijave građana koje se odnose na nepropisno odlaganje hrane na javne površine su rijetke i ne evidentiraju se kao učestale dojave.

- Tokom 2026. godine zabilježeno je osam prijava građana. U navedenim slučajevima komunalni redari su izvršili kontrolu, sačinili zapisnike i službene zabilješke, koje su blagovremeno proslijeđene Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove na dalje postupanje, pojasnili su i dodali da komunalni redari tokom redovnih kontrola postupaju u skladu sa zakonskim ovlaštenjima, te u slučajevima kada zateknu počinioca u vršenju prekršaja, poduzimaju mjere iz svoje nadležnosti, uključujući sačinjavanje zapisnika i službenih zabilješki.

Napomenuli su da je bacanje i odlaganje hrane na javne površine zabranjeno i predstavlja prekršaj u skladu sa odredbama Zakona o komunalnoj čistoći, te se prema takvim radnjama postupa u skladu sa važećim propisima.

Izmet ljubimaca

- Kazne za fizička lica za ovu vrstu prekršaja kreću se u rasponu od 100 do 1.500 KM, napomenuli su iz KJKP Rad i podsjetili da, pored njihove službe, nadzor nad javnim parkovskim površinama i dječijim igralištima vrše i komunalni redari KJKP Park.

Iz Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo upozoravaju i da vlasnici pasa ili mačaka, koji ne počiste i adekvatno ne odlože izmet iza svojih ljubimaca kada ih izvode u parkove, također doprinose općoj higijeni i potencijalnoj pojavi i širenju zaraza.

- Visoke temperature, hrana na ulici i životinje koje se okupljaju mogu napraviti probleme sa ozbiljnim posljedicama po zdravlje svih nas, poručili su.