Nova studija otkriva stanje ishrane djece u BiH - Oslobođena

U novoj epizodi Oslobođene otvaramo temu koja se tiče svake porodice u BiH: ishrana djece osnovnoškolskog uzrasta.

Naše gošće su Aldina Bukva Mahmutović, voditeljica programa ranog rasta i razvoja pri UNICEF-u i doktorica Aida Filipović Hadžiomeragić, voditeljica Odjela za higijenu i zdravstvenu ekologiju ZZJZ FBiH.

Šta djeca u BiH danas jedu? Ko ih najviše oblikuje kada je riječ o prehrani: roditelji, škola ili influenseri? Da li se situacija popravila u odnosu na ranije godine ili se krećemo u pogrešnom smjeru? Razgovaramo o doručku koji se preskače, užinama koje nestaju u hodu, grickalicama i zaslađenim napicima koji prečesto zamjenjuju prave obroke. 

Razgovarali smo i o jednom od najvećih, ali često zanemarenih zdravstvenih izazova u BiH - dječjoj gojaznosti. Tema koju UNICEF godinama prati kroz svoj model zdravstvene podrške ponovo se pokazala ključnom: prema posljednjim istraživanjima, svako peto dijete u Bosni i Hercegovini ima problem s prekomjernom težinom. Stručnjaci upozoravaju da je riječ o trendu koji nosi ozbiljne zdravstvene rizike i koji zahtijeva hitnu reakciju kako porodica, tako i institucija.

- Prema našim najnovijim istraživanjima, koja smo radili zajedno s partnerima i nadležnim ministarstvima, svako peto dijete u BiH je gojazno. To je izuzetno zabrinjavajući podatak. Godinama smo se borili s pothranjenosti, a danas se paralelno suočavamo s gojaznošću koja nosi ogromne zdravstvene rizike. Važno je naglasiti da su bolesti od kojih najviše obolijeva odraslo stanovništvo u BiH direktno povezane upravo s gojaznošću, naglašava Bukva Mahmutović.

Dr. Aida Filipović Hadžiomeragić upozorava da nepravilna ishrana u djetinjstvu ostavlja dugoročne posljedice po zdravlje. Navike koje djeca usvajaju u najranijoj dobi direktno utiču na razvoj hroničnih nezaraznih bolesti u odraslom životnom dobu, uključujući kardiovaskularna oboljenja i poremećaje lokomotornog sistema. Doktorica ističe da je upravo pravilna prehrana jedan od ključnih faktora za optimalan rast, razvoj i prevenciju najčešćih uzroka smrtnosti u BiH.

- Epidemija pretilosti kod omladine danas je ozbiljan problem, ne samo u BiH, nego i u cijeloj Evropi i svijetu. Ona se posebno povezuje sa socioekonomski depriviranim slojevima, gdje ograničena dostupnost i pristupačnost zdrave hrane, nedostatak edukacije o ishrani, kao i sjedilački način života, povećavaju rizik. Brza hrana, odsustvo kuhinja i kantina u školama, te utjecaj tehnologije i društvenih mreža dodatno pogoršavaju situaciju. Posebno zabrinjava podatak da ni 20 posto majki u BiH ne doji dijete u prvih šest mjeseci, što dodatno utiče na nutritivni razvoj i zdravlje djece, kaže dr. Filipović Hadžiomeragić.

Nova studija o ishrani djece u Bosni i Hercegovini otkriva jasnu sliku navika, znanja i stavova školske djece, njihovih roditelja i školske administracije. Bukva Mahmutović ističe da, iako su znanja i prakse roditelja značajno napredovali u odnosu na prethodnu studiju iz 2018. godine, znanja i navike djece blago opadaju. Rezultati otvaraju pitanja o tome šta se može učiniti kako bi se unaprijedila pravilna ishrana djece i podržala njihova zdravija budućnost.

- U školama moramo osigurati da djeca dobiju dovoljno znanja ne samo o zdravoj prehrani, nego i o optimalnom broju obroka dnevno. Nažalost, istraživanja pokazuju da polovica naše djece ne zna koliko obroka trebaju imati i koji su glavni izvori energenata u hrani. To su ključna područja na kojima moramo raditi - kroz jednostavan i praktičan pristup gradivu, djeci pružiti znanje kako bi njihovi obroci bili pravovremeni, dobro izbalansirani i nutritivno optimalni istakla je Bukva Mahmutović.

Komentarišući najnoviju studiju o ishrani djece u Bosni i Hercegovini, poručila je roditeljima da pristup pravilnoj ishrani djece treba biti proaktivan, a ne opterećen osjećajem krivice.

- Apsolutna je istina da svaki roditelj želi najbolje za svoje dijete. To je aksiom od kojeg polazimo i s kojim završavamo, ističe Bukva Mahmutović.

Ohrabruje činjenica da roditelji žele unaprijediti svoje znanje o pravilnoj prehrani, te naglašava važnost korištenja dostupnih javnozdravstvenih kanala za edukaciju.

- Roditelji se trebaju informisati kroz zvanične izvore, ali i kroz škole, koje su možda i najbolje platforme za usvajanje i korekciju prehrambenih navika, dodaje ona.

Preporuka stručnjaka je da se male, ali promišljene korekcije u ishrani uvode postupno. Takav pristup omogućava djeci da usvoje zdrave prehrambene navike koje će im koristiti tokom cijelog života.

Na kraju je zaključila da „blage korekcije mogu napraviti veliku razliku. Važno je da roditelji budu podrška i vodič svojoj djeci, bez osjećaja krivice, fokusirajući se na znanje, svijest i proaktivnost.“

Podcast se producira u saradnji s UNICEF-om u okviru programa Podrška EU za reformu zdravstvenog sektora BiH, koji finansira Evropska unija. Njegov sadržaj je isključiva odgovornost medijske kuće i ne odražava nužno stavove UNICEF-a i Evropske unije.

Podcast Oslobođena slušajte i gledajte ovog četvrtka u 20 sati na www.oslobodjenje.ba te na platformama YouTube, YouTube Audio, Apple Podcasts, Deezer, Spotify, Podcast Index, Amazon Music, TuneIn + Alexa, Podcast Addict, Podchaser, Pocket Casts, Listen Notes i Player FM, a u 23.15 sati na O kanalu.