Rat o kojem svijet šuti: Preko stotinu žena silovano, a zatim živo spaljeno u Kongu

Užasno nasilje u Demokratskoj Republici Kongo dostiglo je novu razinu brutalnosti nakon što su pobunjenici M23 zauzeli grad Gomu. U haosu koji je nastao tokom bijega iz zatvora Munzenze, više od 100 zatvorenica je silovano, a zatim spaljeno, prema izvještaju UN-a. Muški zatvorenici napali su 165 do 167 žena, pri čemu su mnoge izgubile život kada su napadači zapalili zatvor.

Goma, grad s više od milion stanovnika, našla se pod kontrolom M23 nakon brze ofenzive u kojoj su ulice bile prekrivene tijelima, a stanovnici bježali od projektila. Snimci prikazuju dim koji se diže iznad zatvora i odbjegle zatvorenike kako lutaju ulicama. Prema procjenama UN-a, najmanje 2900 ljudi je poginulo, a 2000 tijela je već pokopano, dok se preostalih 900 nalazi u mrtvačnicama.

Primirje koje su pobunjenici proglasili početkom sedmice brzo je prekinuto, a M23 je zauzeo rudarski grad Nyabibwe, udaljen 100 kilometara od Bukavua. Kongoanske vlasti mobilizirale su stotine civilnih dobrovoljaca kako bi obranile grad, dok je Malavi najavio postupno povlačenje svojih mirovnih snaga nakon što su u borbama kod Gome poginula trojica njegovih vojnika. Južnoafrički predsjednik Cyril Ramaphosa poručio je da njegove snage ostaju u Kongu uprkos gubicima.

U Gomi raste strah od izbijanja kolere jer stanovnici danima nemaju pristup vodi, dok su tijela stradalih razasuta po ulicama. Humanitarne organizacije upozoravaju na opasnost od širenja zaraznih bolesti, a kapaciteti centara za liječenje kolere već su puni.

Sukobi u istočnom Kongu traju više od tri decenije, a regija bogata mineralima ne prestaje biti poprište borbi između različitih oružanih grupa. M23, pobunjenička grupa predvođena pripadnicima etničke skupine Tutsi, tvrdi da se bori za prava svoje manjinske zajednice, no njene ofenzive redovno izazivaju međunarodnu osudu.

M23 se prvi put pojavio 2012. godine, kada je zauzeo Gomu, ali je ubrzo potisnut. Ponovno su se aktivirali 2021. tvrdeći da sporazumi o njihovoj integraciji u vojsku nisu ispunjeni. Njihove operacije često se povezuju s podrškom Ruande, što dodatno destabilizira regiju.

Korijeni sukoba djelomično sežu do genocida u Ruandi 1994. godine, kada su ekstremisti iz etničke grupe Hutu ubili oko 800.000 ljudi, uglavnom Tutsija. Ruandska vojska je kasnije dvaput izvršila invaziju na Kongo, navodno kako bi eliminirala odgovorne za genocid, ali se time dodatno produbio sukob u regiji.

Ruanda optužuje kongoanske vlasti za saradnju s grupom FDLR, koju smatra prijetnjom, dok Kinshasa te tvrdnje odbacuje. Istovremeno, UN optužuje Ruandu da koristi sukob kako bi stekla kontrolu nad bogatim rudnicima u Kongu, posebno nad eksploatacijom koltana – ključnog minerala za proizvodnju elektronike.

Posljednjih godina M23 je preuzeo kontrolu nad unosnim rudarskim područjima, a prema UN-ovom izvještaju, svakog mjeseca oko 120 tona koltana završava u Ruandi. Istovremeno, izvoz minerala iz Ruande naglo je porastao, iako vlasti negiraju umiješanost u eksploataciju kongoanskih resursa.