U ovom selu živi najviše stogodišnjaka na svijetu: Ne uzimaju lijekove, ne sekiraju se i žive zdravo

Perdasdefogu izgleda kao i svako drugo sardinijsko selo. Tu su crkva, centralni trg i šarmantne male prodavnice.

Ni po čemu naročito upadljivo, reklo bi se, sve dok ne shvatite da tu živi više stogodišnjaka po broju stanovnika nego igdje na svijetu. Čak se i jedan od trgova zove Piazza Longevita, odnosno Trg dugovječnosti. Sada je u selu devetoro stogodišnjaka na 1.780 stanovnika, što potvrđuje i Guinnessova knjiga rekorda.

Najmlađa stogodišnjakinja u Perdasdefoguu je Anucjata Stori, koja je trocifreni rođendan proslavila u augustu. Za sebe kaže da je "zdrava kao dren". Živahna i vesela, Anucjata ne pije nikakve lijekove i kuha minestrone s domaćim fregulama, sardinijskim tijestom.

Da li je hrana tajna dugovječnosti mještana? Pjetro Mereu, reditelj dokumentarca "Klub stogodišnjaka", kaže da su ljudi na istoku Sardinije teško živjeli, ali s mnogo manje stresa nego danas. Oni prate ritam prirode umjesto da stalno brinu o telefonima i mailovima.

Antonio Brundu potvrđuje da je zemljoradnja oduvijek tu bila glavno zanimanje.

- Ljudi su uvijek radili na svježem vazduhu, kaže Burdu koji je sa 104 godine najstariji u selu. Njegova koža i dalje je zategnuta i blago osunčana i samo mu manjak prednjih zuba ukazuje na godine, prenosi Cdm.me.

Salvatore Mura, historičar i općinski vijećnik, kaže da nekoliko faktora može objasniti dugovječnost mještana. Jedno je genetika. Uz to, jedu hranu koja je uzgojena "na udaljenosti od nula metara", odnosno u njihovim baštama.

Važno je i društvo. Sve do posljednjeg dana okruženi su članovima porodice. I to ih čini fizički i mentalno zdravima.

Svačiji stoti rođendan selo slavi zajednički. Ove godine ih više neće biti, ali moglo bi da ih bude sljedeće.

Konobar Massimo, koji poslužuje goste na centralnom trgu, tvrdi da je "jednostavno sardinijski način života" zaslužan za dug život.

Svoje zaključke o sardinijskoj dugovječnosti pokušaće da naprave i naučnici. Univerzitet "Sassari" planira da sekvencionira 13.000 DNK uzoraka iz pokrajine Oligastre, objavila je nedavno Ansa.

- Nadamo se da ćemo pokazati da ljudi na Sardiniji dobro žive, a bio bi to i način da 'izreklamiramo' naš kraj, rekao je zamjenik rektora Gavino Marioti.