Studija: Čak i male tetovaže povezane sa većim rizikom od raka limfnih žlijezda

Studija sprovedena u Švedskoj pokazala je da je kod osoba sa tetovažama 21% veća vjerovatnoća da će dobiti dijagnozu malignog limfoma. Zanimljivo je da rizik nije varirao u zavisnosti od veličine tetovaže, prema studiji objavljenoj u časopisu eClinicalMedicine.

Limfom je vrsta raka kod koje ćelije u limfnom sistemu rastu nekontrolisano. Limfni sistem, ključni dio imunološkog sistema, uključuje slezinu, timus, krajnike, koštanu srž i mrežu limfnih kanala i limfnih čvorova smještenih po cijelom tijelu, uključujući abdomen, prepone, karlicu, grudi, pazuhe i vrat. Limfomi se široko dijele na Hodgkin limfom i ne-Hodgkinov limfom i mogu se pojaviti u bilo kojem dijelu ovog sistema.

Studija, koju su 2021. godine sproveli istraživači Christel Nielsen, Mats Jerkeman i Anna Saxne Jöud sa Univerziteta Lund, koristila je švedski nacionalni registar raka za identifikaciju osoba u dobi od 20 do 60 godina kojima je dijagnosticiran maligni limfom između 2007. i 2017. godine. Zatim su uparili svaki slučaj sa tri kontrolne osobe istih godina i pola iz Registra ukupnog stanovništva, što je rezultiralo inicijalnom studijskom grupom od 11.905 ljudi.

Istraživači su ovoj grupi poslali upitnike, pitajući ih o njihovim tetovažama, uključujući da li su ih imali, kada su ih dobili i njihovu veličinu. Odgovore je dobilo 1.398 osoba u početnoj grupi (54%) i 4.193 u kontrolnoj grupi (47%).

Rezultati su pokazali da je veći procenat onih sa limfomom (21% prema 18%) imao tetovaže. Oni sa tetovažama imali su 21% veću vjerovatnoću da razviju limfom, s najvećim povećanjem rizika za difuzni veliki B-ćelijski limfom (30% veći) i folikularni limfom (29% veći).

Rizik je bio najizraženiji u prve dvije godine nakon tetoviranja (81% veći od onih bez tetovaža), smanjivao se u naredne tri do deset godina, a zatim je ponovo porastao nakon 11 godina (19% veći).

Međutim, ova studija pokazuje samo povezanost, a ne uzročnost. Drugi faktori, kao što su ishrana, stres i izloženost okolini, također mogu igrati ulogu. Potrebno je više studija kako bi se potvrdili ovi nalazi i istražili mogući uzročni mehanizmi.

Proces tetoviranja mogao bi vjerovatno doprinijeti limfomu. Boje za tetoviranje mogu sadržavati štetne tvari poput primarnih aromatičnih amina, policikličnih aromatičnih ugljikovodika i metala kao što su arsen, krom, kobalt, olovo i nikal. Ove supstance, kada se ubrizgaju, mogu izazvati imunološki odgovor koji uključuje limfni sistem, što potencijalno dovodi do dugotrajnog taloženja mastila u limfnim čvorovima.