Stalno gubite stvari? Ne paničite, stručnjaci otkrili trikove da prestanete
Nećete više imati ovaj problem/FreePik
Šal koji visi iz džepa kaputa i rukavice zaboravljene u kafiću samo su neki primjeri kako zimi imamo više prilika da izgubimo stvari. To uključuje i trenutke kada kod kuće ne možete pronaći ključeve ili one frustrirajuće situacije kada tražite mobitel i kažete: "Pa sad mi je bio u ruci!".
Nemojte biti prestrogi prema sebi. Čak je i Mark McDaniel, koji gotovo pedeset godina proučava ljudsko pamćenje i učenje, nedavno zaboravio šešir ispod stolice u restoranu. Ne nosi ga često, pa ga je jednostavno zaboravio.
„Trebao bih znati kako da se sjetim, ali u tom trenutku jednostavno ne mislite da ćete nešto zaboraviti“, rekao je McDaniel, profesor emeritus psiholoških i moždanih nauka na Univerzitetu Washington u St. Louisu.
Srećom, postoje strategije koje mogu pomoći. Ako ih primijenite, možete prestati gubiti stvari.
Problem je u pažnji, a ne u pamćenju
Daniel L. Schacter, profesor psihologije na Harvardu i autor knjige Sedam grijeha pamćenja, kaže da gubljenje stvari nije neuobičajeno i da svi u različitoj mjeri prolazimo kroz to. Razlog nije loše pamćenje, već situacije koje nam odvlače pažnju od sadašnjeg trenutka.
„Problem je ‘prekid na spoju između pažnje i pamćenja’“, rekao je Schacter. „To objašnjava mnoge propuste u pamćenju koji dovode do gubljenja stvari.“
Pamćenje se odvija u tri faze: kodiranje, pohrana i dohvaćanje. Schacter gubljenje ključeva uspoređuje s vozačima koji sigurno stignu na odredište, ali se ne sjećaju kako su tamo došli. U oba slučaja radnja nije pravilno kodirana jer su ljudi razmišljali o nečem drugom, što otežava prisjećanje.
„Potrebno je malo kognitivnog truda“, kaže Schacter. „U trenutku kodiranja morate usmjeriti pažnju.“
Praktične strategije koje stvarno pomažu
Najvažnije je ne oslanjati se samo na pamćenje. Ključ je u stvaranju navika i korištenju mentalnih tehnika koje jačaju pamćenje.
1. Stvorite rutinu i odredite mjesta za ključne stvari
Schacter preporučuje da identificirate predmete koje najčešće gubite – telefon, novčanik, ključeve – i stvorite strukturu koja postaje automatska. On svoje naočale uvijek ostavlja na istom mjestu u kuhinji, a telefon u džepu torbe za golf.
„Ne uvijek, ali u velikoj većini slučajeva“, rekao je.
2. Koristite tehniku ‘elaboracije’
Mark McDaniel objašnjava da mozak bolje pamti kada primi više informacija koje može povezati. Za stvari koje često gubite, poput šešira, naglas recite gdje ste ih odložili. Verbalizacija pomaže kodiranju i stvara bogatije sjećanje. Što je elaboracija detaljnija, više veza se stvara u mozgu i lakše se prisjećate.
3. Stvorite ‘palaču sjećanja’
Ekstremnija verzija elaboracije je mentalna „palača sjećanja“, koju koriste natjecatelji u pamćenju. Zamislite poznato mjesto i postavite predmet na određeno mjesto u svojoj mašti, povezujući ga s razlogom i posljedicom: „Stavio sam šešir ispod stolice da se ne zaprlja, ali prošli put sam ga zaboravio.“ Možda nećete odmah uzeti predmet, ali ćete se kasnije sjetiti gdje je.
Ako primijetite da gubite stvari češće nego prije, uz druge probleme s pamćenjem koji ometaju svakodnevno funkcioniranje, možda je vrijeme da posjetite liječnika, savjetuje Schacter.
