Šta stvarno jedemo? su prepakovani uvoz, hemija nam tiho uništava metabolizam, a država ne kontroliše police

On objašnjava da dok vrhunski domaći med, sir, ljekovito bilje i šumski plodovi od 2011. godine osvajaju zlatne medalje za kvalitet širom svijeta, država dopušta da ovi proizvodi idu u bescijenje – u refuzi. Umjesto da ih brendiramo i plasiramo na naše police, mi ih izvozimo kao sirovinu, a uvozimo sumnjive prepakovane proizvode.

Šta je rješenje?

Uspostavljanje rigoroznog zakona i sistema kontrole organske hrane. Herceg smatra da je cilj da kupac na deklaraciji tačno prepozna domaćeg proizvođača, da može otići na njegovu plantažu i uvjeriti se u organski uzgoj. Time bi se smanjile zloupotrebe, oživjela ruralna područja i očuvao biodiverzitet BiH.

Tiho trovanje: Kako moderna hemija i vještački zaslađivači „zbunjuju“ naš organizam

Jedno od ključnih pitanja savremenog doba jeste šta prerađena hrana, palmino ulje i vještački zaslađivači rade našem tijelu. Nutricionistkinja Maja Tubić Banović dala je zastrašujući uvid u to kako industrijski aditivi dugoročno uništavaju ljudsko zdravlje.

„Svi ti aditivi i vještački zaslađivači su nešto što je potpuno strano našem organizmu. Nešto što se primjenjuje tek unazad 50 godina je u evolutivnom smislu bilo juče. Naš organizam te supstance ne prepoznaje i trudi se da ih eliminiše jer ove hemikalije nemaju nikakvu gradivnu ni funkcionalnu ulogu“, objašnjava Tubić Banović.

KUMULATIVNI EFEKAT MODERNE HRANE:

Vještački zaslađivači + Emulgatori + Visoko procesuirana hrana = Hronične nezarazne bolesti (Metabolički sindrom, Inzulinska rezistencija)

Mit o „Zero“ proizvodima

Proizvodi bez šećera (poput popularnih "zero" pića) odobreni su jer nisu akutno toksični – nećete se otrovati u momentu kada ih popijete. Međutim, njihovo dugoročno konzumiranje izaziva opšti haos u metabolizmu.

Varanje mozga: Kada osjetimo sladak ukus u ustima, organizam pokreće fazu varenja i šalje signal pankreasu da luči inzulin, očekujući ugljene hidrate.

Rezultat: Pošto ugljenih hidrata nema, sistem se zbunjuje. Dugoročno, prema riječima Maje Tubić Banović, ovo dovodi do razvoja inzulinske rezistencije, poremećaja crijevne mikroflore i hroničnih oboljenja na koja moderna medicina često nema odgovor.

Država digla ruke: „Uvozimo 80% hrane, postali smo zemlja distributera“

Ko uopšte kontroliše uvozne sertifikate za hranu koja proputuje pola svijeta da bi stigla na police u BiH? Marin Bago iz Udruženja potrošača "Futura" ističe da je problem dublji od samih granica.

„Mi uvozimo 80% hrane koju konzumiramo, dakle možemo slobodno za sebe reći da nismo zemlja proizvođača, nego zemlja distributera. Kontrola pri uvozu postoji, ali ključna priča je u unutrašnjoj regulaciji – pod kojim uslovima se nešto prodaje“, upozorava Bago.

On navodi primjer energetskih pića koja djeca u BiH masovno kupuju, dok se u mnogim razvijenim zemljama ona tretiraju kao alkohol i zabranjena su za mlađe od 18 godina.