Ovu biljku zovu novo zlato: Može donijeti zaradu i do 10.000 eura po hektaru
Sezona lješnjaka ove godine donosi velike promjene na tržištu, jer klimatski izazovi i rastuća potražnja podižu cijene i mijenjaju dinamiku uvoza i izvoza. Ljubitelji ove popularne namirnice, nezaobilazne u desertima i čokoladama, mogli bi uskoro osjetiti posljedice ovih kretanja.
Cijene lješnjaka na svjetskom tržištu od početka godine porasle su za više od 30 posto. Prema izvještajima stranih medija, ključni razlog leži u hladnom aprilu u Turskoj, koji je uništio veliki dio cvjetova i umanjio urod. Ovaj pad posebno pogađa industriju čokolade, jer se uz rast cijene kakaa dodatno povećavaju troškovi proizvodnje.
Za poljoprivrednike, međutim, prinosi od dvije tone po hektaru mogu donijeti i do 10.000 eura, a s obzirom na dug vijek nasada, lješnjaci se sve više potvrđuju kao profitabilna kultura.
Globalna proizvodnja bilježi rast od 3 posto godišnje, pokazuju podaci Međunarodnog vijeća za orašaste plodove i sušeno voće. U ukupnoj potrošnji orašastih plodova, lješnjaci učestvuju s 11 posto, što ih stavlja na peto mjesto, iza badema, oraha, indijskih oraščića i pistacija. U sezoni 2022./23. urod je dosegao 585.150 tona, što je rekord u posljednjoj deceniji. Najveći proizvođač ostaje Turska s 71 posto ukupne svjetske proizvodnje, dok Italija drži 10 posto, a SAD i Čile sve više šire svoje nasade.
Turska je ujedno i glavni dobavljač – u prvih deset mjeseci prošle godine uvezeno je 401 tona oljuštenih lješnjaka vrijednih 2,37 miliona eura, od ukupnog uvoza od 620 tona. Slijede Italija i Bosna i Hercegovina.
Izvoz lješnjaka iz Hrvatske u istom periodu iznosio je 465 tona u vrijednosti 1,6 miliona eura. Najviše je plasirano u Italiju – nešto više od 302 tone u ljusci, dok su manje količine završile na tržištima BiH i Slovenije.
