Nije horoskop, nego nauka: Ljudi rođeni u ovim mjesecima vjerovatnije će se debljati
Ljudi rođeni u septembru, oktobru i novembru imaju veću vjerovatnoću da budu mršaviji i da imaju manje masnog tkiva oko unutrašnjih organa u poređenju s onima rođenim u aprilu i maju, pokazala je nova studija objavljena u časopisu Nature Metabolism.
Stručnjaci su otkrili da osobe začete tokom hladnijih mjeseci pokazuju veću aktivnost smeđeg masnog tkiva – vrste masti koja sagorijeva kalorije kako bi tijelo proizvodilo toplotu. To dovodi do povećane potrošnje energije, nižeg indeksa tjelesne mase (BMI) i manjeg nakupljanja masnoće oko organa.
Najhladniji mjeseci u godini su decembar, januar i februar, što znači da će osobe rođene u septembru, oktobru i novembru vjerovatnije imati ovu metaboličku prednost. Nasuprot tome, najtopliji mjeseci, juli i august, odgovaraju onima rođenim u aprilu i maju. Istraživači sa Tohoku University Graduate School of Medicine u Japanu navode da njihova otkrića sugerišu da klima i vrijeme mogu imati utjecaj na ljudsku fiziologiju.
Roditelji kao ključni faktor
U istraživanju je analizirano 683 zdrave osobe oba spola, u dobi između tri i 78 godina, podijeljene u dvije grupe – one koje su začete tokom hladnijih mjeseci (između 17. oktobra i 15. aprila) i one začete u toplijim mjesecima (između 16. aprila i 16. oktobra). Studija je pokazala da su osobe začete u hladnijem periodu imale veću aktivnost smeđeg masnog tkiva, povezanog s boljim sagorijevanjem kalorija, većom termogenezom i nižim BMI-jem u odrasloj dobi.
Ključni faktor u aktivaciji smeđeg masnog tkiva bila je izloženost roditelja, posebno očeva, velikim temperaturnim razlikama i niskim prosječnim temperaturama u periodu neposredno prije začeća. Istraživači sugeriraju da izlaganje hladnoći može ostaviti signal u spermi koji kasnije utiče na razvoj embrija s efikasnijim metabolizmom.
Smeđe masno tkivo programirano prije rođenja
Zaključak istraživanja je da je aktivnost smeđeg masnog tkiva "unaprijed programirana" izlaganjem nižim temperaturama prije oplodnje. Doktor Raffaele Teperino iz Njemačkog istraživačkog centra za zdravlje okoliša kaže da nova saznanja ukazuju na važnost zdravlja roditelja tokom perioda začeća i trudnoće, te da je vidljivo kako izlaganje hladnoći može imati dugoročan pozitivan utjecaj na potomke.
Utjecaj klimatskih uslova prije začeća
Ova otkrića dodatno naglašavaju važnost okruženja prije začeća u oblikovanju budućeg metabolizma potomstva, te nude novo razumijevanje globalnih zdravstvenih izazova – pretilosti i klimatskih promjena.
Prema podacima objavljenim u časopisu The Lancet, broj pretilih osoba – i djece i odraslih – u Velikoj Britaniji drastično će porasti do 2050. godine. Analize pokazuju da će stopa pretilosti kod djevojčica u dobi od 5 do 14 godina porasti s 12% u 2021. na 18,4% u 2050., a kod dječaka s 9,9% na 15,5%. Kod djevojaka od 15 do 24 godine pretilost će skočiti s 15,4% na 22,9%, dok će kod žena starijih od 25 godina porasti s 31,7% na 42,6%. Kod muškaraca u istoj starosnoj grupi očekuje se porast sa 29,3% na 39,5%.
Stručnjaci upozoravaju da ovi podaci predstavljaju “duboku tragediju i monumentalni društveni neuspjeh”.
