Ljutnje se ne može riješiti tako što bjesnite, evo šta možete umjesto toga

Ideja oslobađanja bijesa poput pare iz ekspres lonca odavno je ukorijenjena u popularnoj mudrosti. Međutim, nedavni metaanalitički pregled koji su sproveli istraživači sa Državnog univerziteta u Ohaju osporava ovu ideju, sugerirajući da ispuštanje ljutnje možda neće biti tako efikasno kao što se vjerovalo – au nekim slučajevima može čak i pojačati ljutnju.

Brad Bushman, komunikolog i stariji autor studije, naglašava: "Mislim da je zaista važno razbiti mit da ako ste ljuti, trebate ispuhati paru - izbacite je iz grudi. Ispuštanje ljutnje može zvučati kao dobro ideja, ali ne postoji ni trunke naučnih dokaza koji podržavaju teoriju katarze."

Umjesto ispuštanja zraka, studija sugerira da refleksija može biti korisnija u razumijevanju i rješavanju temeljnih problema koji izazivaju ljutnju. Refleksija pomaže emocionalnu validaciju, što je ključno za zdravu obradu emocija, piše Science Alert.

Međutim, ispuštanje zraka često vodi do razmišljanja, a ne do razmišljanja, pogoršavajući ljutnju. Studija pokazuje da mnogi pojedinci pokušavaju da rasprše bijes fizičkim naporom, poput udaranja vreća za udaranje ili trčanja. Dok fizička aktivnost nudi zdravstvene prednosti, možda neće efikasno ublažiti bijes u ovom trenutku.

Istraživanje, koje je analiziralo 154 studije u kojima je učestvovalo 10.189 učesnika iz različitih sredina, zaključuje da ključ za upravljanje ljutnjom leži u smanjenju fiziološkog uzbuđenja. Suprotno popularnom mišljenju, bavljenje aktivnostima koje povećavaju nivo uzbuđenja, kao što je intenzivna vježba, može biti kontraproduktivno u smanjenju ljutnje.

Sophie Kjærvik, prvi autor studije, napominje da je inspiracija za istraživanje dijelom proizašla iz popularnosti 'soba bijesa', gdje ljudi plaćaju da razbijaju predmete kao sredstvo za oslobađanje bijesa. Studija je imala za cilj da razotkrije ideju da je izražavanje ljutnje efikasan mehanizam suočavanja.

Pregled, zasnovan na teoriji dva faktora Schachter-Singer, naglašava važnost i fizioloških i kognitivnih komponenti u razumijevanju ljutnje. To sugerira da su umirujuće aktivnosti, poput dubokog disanja, meditacije i joge, učinkovitije u smanjenju ljutnje u odnosu na ispuštanje zraka ili uključenje u intenzivnu fizičku aktivnost.

Štaviše, studija je otkrila da su aktivnosti poput progresivnog opuštanja mišića i tehnika opuštanja jednako učinkovite kao svjesnost i meditacija u smanjenju ljutnje. Ovo naglašava značaj odbijanja fiziološkog uzbuđenja povezanog s ljutnjom.

U zaključku, istraživači preporučuju usvajanje tehnika smirivanja kako bi se efikasno upravljala ljutnjom. Ove tehnike, koje su lako dostupne putem aplikacija ili mrežnih resursa, nude praktične alternative za ispuštanje zraka i mogu pomoći pojedincima da reguliraju svoje emocije u stresnim situacijama.