Evo koliko treba imunološkom sistemu da se vrati u normalu nakon prestanka pušenja

Uprkos smanjenju stope pušenja od 1960-ih, duhan je i dalje jedan od vodećih uzrok smrti koje se može spriječiti u svijetu. Dok se konvencionalna zdravstvena upozorenja fokusiraju na neposredne rizike od raka pluća, srčanog i moždanog udara, nedavna studija objavljena u časopisu Nature baca svjetlo na još jedan uvjerljiv razlog za prestanak pušenja, piše CNN. Istraživanje otkriva da pušenje značajno mijenja imunološki sistem, ostavljajući pojedince podložnim bolestima i infekcijama čak i godinama nakon što su prestali.

Studija, koju su sproveli istraživači sa Instituta Pasteur u Parizu, analizirala je uzorke krvi različite grupe od 1.000 zdravih osoba u dobi od 20 do 69 godina.

Ispitivanje je imalo za cilj razumjeti kako različiti faktori, uključujući način života, socioekonomske uslove, prehrambene navike, godine, spol, i genetika, uticala na imunološki odgovor. Izloženost uobičajenim klicama poput bakterije E. coli i virusa gripa pomogla je u mjerenju utjecaja na imunološki sistem.

Ključni faktori koji utiču na imunološki odgovor:

Pušenje, indeks tjelesne mase (BMI) i latentna infekcija virusom herpesa pojavili su se kao najutjecajnije varijable, pri čemu je pušenje uzrokovalo najznačajnije promjene. Studija naglašava značajan uticaj pušenja na imunološki odgovor, uporediv sa uticajnim faktorima kao što su starost i pol. Latentne infekcije i BMI su također odigrali ključnu ulogu, naglašavajući međusobnu povezanost životnog stila i zdravlja.

Dugoročni efekti pušenja:

Najupečatljivije otkriće studije bio je trajni uticaj pušenja na imuni sistem. Čak i kada su pušači u studiji prestali da puše, njihov imunološki odgovor se samo djelimično poboljšao i bile su potrebne godine da se potpuno oporave. Ovaj nalaz naglašava važnost prestanka pušenja što je ranije moguće kako bi se umanjili dugoročni zdravstveni rizici.

Diferencijalni uticaj na imunološke odgovore:

Istraživanje je napravilo razliku između urođenih i adaptivnih imunoloških odgovora. Dok je urođeni odgovor, koji uključuje kožu, mukozne membrane i ćelije imunološkog sistema, pokazao brzi oporavak nakon prestanka pušenja, adaptivni odgovor je opstao čak i nakon prestanka pušenja. Čini se da pušenje izaziva dugoročne epigenetičke efekte na imuni sistem, posebno na B ćelije i regulatorne T ćelije povezane sa adaptivnim imunitetom.

Implikacije i buduća razmatranja:

Nalazi studije pružaju uvjerljiv dokaz za prestanak pušenja, naglašavajući značaj dugoročnog imuniteta. Utjecaj pušenja na adaptivni imunološki sistem sugerira da prestanak pušenja ostaje koristan, čak i ako urođeni odgovor pokazuje brži oporavak. Ograničenja studije uključuju upotrebu laboratorijskih uzoraka krvi, što dovodi do potrebe za budućim istraživanjima kako bi se istražile reakcije imunološkog sistema u stvarnom životu.

Kako pušenje i dalje predstavlja ozbiljnu prijetnju javnom zdravlju, studija naglašava važnost prestanka pušenja kako bi se očuvala i poboljšala imunološka funkcija. Istraživanje ne samo da potvrđuje postojeće znanje o štetnim efektima pušenja, već pruža i uvid u zamršene veze između pušenja i imunološkog odgovora. Nalazi služe kao vrijedan resurs za pružaoce zdravstvenih usluga i javne zdravstvene kampanje, pojačavajući hitnu potrebu za inicijativama za prestanak pušenja kako bi se očuvalo dugoročno zdravlje.