Vlasac dodajemo u salate, juhe, sendviče ili umake
Dragi moji čitatelji, sa današnjom pričom smo u proljeću. Ja ga osobno, od svih godišnjih doba nekako najviše volim i uvijek mi je kratko. Ako ti nedostaje zima, možeš otići na planinu i uživati u posljednjim snjegovima ili napraviti sarmu pa se pozdraviti sa zimom. Dolaze nam jagode i trešnje, šparoge i mladi luk, a ako krenemo za toplu Hercegovinu, onda nas u Jablanici čeka i mlada janjetina. Kažem vam, idealno godišnje doba!
Aromatični listovi
U martu i aprilu, kada je buđenje prirode najvidljivije, kada najviše osjećamo južinu koja topi snijeg, rijeke bujaju, pa trava počinje rasti i u 5 dana odjednom gole grane prolistaju i nagrade nas beharom koji svi volimo, mi se osjetimo malo potišteno i umorno. Prošle sedmice načeli smo temu proljetnog umora, koji većina ljudi osjeća na ovaj ili onaj način, a s obzirom na to da proljeće nosi buđenje prirode, logično bi bilo da se i mi osjećamo odmornije i bolje, a ne umornije. No, ne trebate se puno brinuti jer proljetni umor ne traje dulje od nekoliko tjedana i pojavljuje se najčešće tijekom marta, da bi nestao do polovine aprila.
Ukoliko simptomi poput izmoždenosti, iscrpljenosti od stresa, nedostatak sna ili nagle promjene raspoloženja potraju dulje, možda je riječ o ozbiljnom zdravstvenom problemu pa je potreban pregled liječnika. Kao što sam vam u prošlom broju rekao, za borbu protiv proljetnog umora idealna je kombinacija pravilne prehrane, dovoljnog uzimanja tekućine, tjelesne aktivnosti i boravka na suncu. U organizam treba unositi namirnice bogate vitaminom C, vitaminima B kompleksa, vitaminom E i omega-3 masnim kiselinama. Preporučuje se uzimati puno svježeg voća i povrća, posebno mahunarki. Također je važno u organizam unositi dovoljno tekućine: vode, nezaslađenih biljnih čajeva ili sokove od cijeđenog voća i povrća. Važna je i tjelesna aktivnost te boravak na svježem zraku i suncu zbog sinteze vitamina D u organizmu.
Šetnje, dnevni odmor, redoviti obroci, dovoljno sna pozitivno će djelovati na organizam. Dodaci prehrani u obliku vitamina i minerala od velike su koristi kod umora i iscrpljenosti. Proljeće je doba kad je našem organizmu potrebna takva dodatna potpora. Ako ste opet protivnik korištenja suplemenata, onda trebate otići na pijacu i vidjeti što to sada raste i što nam se nudi pa te namirnice uvrstiti u ishranu. I, naravno, svaki slobodan trenutak provoditi u prirodi i gledati što to raste, a može se naći na našem stolu. Kopriva je već nikla, kao i srijemuš, o kojem smo govorili prošli put, svima znani maslačak, ali i današnji junak naše priče, gospodin vlasac.
Vlasac je vrsta luka i jedna od prvih biljaka koja potjera svoje aromatične listove u proljetno doba. Pod lukovima, lat. Allium, smatramo mnogobrojne biljne rodove višegodišnjih zeljastih biljaka iz porodice zvanikovki, lat. Amaryllidaceae, raširene u područjima sa umjerenom klimom. Najvažnija vrsta u prehrani je crveni luk, lat. Allium cepa, koji ne želim obrađivati u rubrici začina jer je meni svakodnevna namirnica i osnova naše kuhinje. Tu je, naravno, i bijeli luk ili češnjak, lat. Allium sativa, koji smo već obradili na početku druženja sa začinima. Oba uzgajamo u vrtovima u nebrojenim hibridno uzgojenim vrstama. U vrtovima uzgajamo i koristimo još i prasu, odnosno poriluk, lat. Allium porrum, koji se dugo smatrao posebnom vrstom pa poslije podvrstom zato što ne stvara savršene lukovičaste glavice kao ostali lukovi.
U prošlom broju pričali smo o srijemušu, medvjeđem luku koji je divlja vrsta luka kao i vlasac, lat. Allium schoenoprasum. Ali vlasac se ipak puno bolje udomaćio u našim vrtovima od srijemuša. Inače, ovom rodu pripada preko 900 poznatih vrsta od kojih mnoge rastu u prirodi i našim vrtovima i jako ih volimo, ali ne poznajemo dovoljno. Ove lukovice koje sam naveo su jestive i ljekovite i njima se još treba pridružiti ljiljan kojeg u našoj kulturi ne uzgajamo radi prehrane, već kao ukrasnu biljku i eventualno koristimo cvjetove bijelog ljiljana za pripremu ljekovitog ulja protiv opekotina. Kinezi posebno cijene lukovice ljiljana u ishrani. Druge vrste tipa ciklame, visibabe ili tulipani su jako otrovne i na to trebate paziti. Nikada ih ne miješajte sa jestivim lukovima ako ih vadite tijekom zime i ne skladištite ih u istim prostorijama da ne bi došlo do zabune.
Vlasac raste na području cijele Evrope, Azije i Sjeverne Amerike, na područjima gdje možemo reći da postoje izražene razlike u godišnjim dobima. Voli brdovita područja i raste na vlažnim livadama i travnjacima uz rijeke i potoke, gdje često raste u velikim lako prepoznatljivim skupinama.
Isto kao i srijemuš, vlasac se na našem jelovniku nalazi još od kamenog doba i upravo zato danas možemo reći da je nepravedno zapostavljen jer nam je lakše koristiti pitome, uzgojne vrste, a naš organizam je, ustvari, željan baš vlasca.
Vitamin K
Danas jedan od najčešćih zdravstvenih problema i najveći uzročnik smrtnosti kod muškaraca iznad 35 godina su problemi krvožilnog sustava, dok je kod žena osteoporoza jedan od najvećih razloga smanjenja kvalitete života u poznim godinama. Za vlasac slobodno možemo reći da sprečava nastanak osteoporoze i da preventira nastanak problema u krvožilnom sustavu. Vlasac sadrži spojeve koji zadržavaju kalcij u kostima i krvi te sprečavaju izlučivanje kalcija u urin. Na taj se način osigurava zdravlje i čvrstoća kostiju. Vitamin K iz vlasca poboljšava apsorpciju kalcija u kosti te smanjuje učestalost prijeloma u postmenopauzi. Sprečavanjem hormonalne neravnoteže koja može dovesti do demineralizacije kostiju, vitamin K sudjeluje u očuvanju čvrstoće i zdravlja kostiju.
Redovitom konzumacijom vlasca može se spriječiti kalcifikacija krvnih žila i, posljedično, ateroskleroza. Zdrava probava je kod ljudi jedan od preduvjeta zdravog života jer samo sa zdravim probavnim traktom možemo biti sigurni da ćemo iz hrane moći preuzeti sve nutrijente koji su nam potrebni za zdravo življenje i omogućiti da se metabolički procesi odvijaju bez smetnje. Alil-sulfid i drugi karakteristični spojevi u vlascu povoljno djeluju na rad probavnog sustava. Vlasac iz probavnog trakta uklanja štetne bakterije, kvasce i gljivice koje bi inače ometale probavu. Zbog sinergije vlakana i drugih bitnih prirodnih spojeva; niacina, tiamina, pantotenska kiseline, dolazi do lakše probave. Vlasac omogućuje bolju apsorpciju hranjivih tvari u probavnom traktu, čime se postiže njihovo učinkovitije iskorištavanje u organizmu.
Redovnom konzumacijom vlasca možemo čuvati i vid te zdravlje očiju. Karotenoidi zeaksantin i lutein, koje vlasac sadrži, direktno su povezani sa smanjenjem broja slobodnih radikala koji uzrokuju degenerativne bolesti oka. Usporavaju i sprečavaju pojavu očne mrene, makularne degeneracije te čuvaju oči od starenja. Od svih predstavnika lukovičastog povrća, vlasac ima najveću količinu vitamina A koji poboljšava zdravlje očiju te jača i izoštrava vid. Najnovija istraživanja kojima je vlasac bio predmet pokazala su da je isto tako korisna biljka u prevenciji karcinoma i raznih vrsta tumora jer prvenstveno ima snažno antioksidacijsko djelovanje. U odnosu na drugo lukovičasto povrće - crveni luk, češnjak, ljutiku i poriluk - vlasac ima značajno veću količinu antioksidansa. Oksidativni stres, narušena ravnoteža između slobodnih radikala i antioksidansa u tijelu, povezan je s velikim brojem kroničnih bolesti, kao što su dijabetes, kardiovaskularne bolesti, tumori i demencija. Antioksidativni sastojci vlasca smanjuju količinu slobodnih radikala u tijelu, čime usporavaju pojavu i širenje kancerogenih stanica.
Kao i svi drugi iz porodice Allium, i vlasac ima diuretička svojstva. Kada se tome dodaju antioksidativna i antibakterijska svojstva, vlasac se može smatrati visokouspješnim detoksifikacijskim agentom. Svježi vlasac je bogat izvor folata, a poznato je da je folna kiselina esencijalna za sintezu DNA i diobu stanica. Pravilne razine folata u prehrani tijekom trudnoće mogu pomoći u zaštiti fetusa kod raznih problema. Isto tako, znanstvene studije su potvrdile da suplementacija folnom kiselinom doprinosi smanjenju rizika od srčanog udara. Dodatno, folna kiselina igra pozitivnu ulogu u održavanju kognitivnih funkcija: poboljšava pamćenje, brzinu protoka informacija i senzomotoričku brzinu, koje opadaju sa starenjem. Niz je studija koje su proučavale utjecaj alicina na zarastanje rana, a upravo je to komponenta koju nalazim u vlascu, luku, češnjaku i poriluku. Potvrđeno je da alicin ne samo da može ubrzati zarastanje rana već i doprinosi održavanje rana sterilnima, čime ih se štiti od infekcija. Antibakterijsko i antigljivično djelovanja alicina ukazuje na to da se ova biljka može koristiti kao tretman ili prevencija različitih infekcija.
Što se alergija tiče, svi ljudi koji su alergični na druge pripadnike ove porodice, odnosno crveni luk, češnjak ili poriluk ne bi trebali konzumirati niti vlasac.
Siriluk
Vlasac možete dodati brojnim jelima, u svježem ili u sušenom obliku. Možete ga dodavati u salate, juhe, sendviče ili umake. Kako biste očuvali njegov specifičan okus, dodajte ga jelima tek pred kraj kuhanja. I, naravno, puno je aromatičniji svjež u odnosu na sušeni.
Moj favorit u proljetno doba je mladi luk, i crveni i bijeli, ali sva jela koja pripremam s njima, ako ih nemam, zamijenim vlascem jer njega uvijek imam u to doba u saksijama, ili ga dodajem u većoj količini osušenog. Recimo, lukmira ili siriluk u kojoj uživam cijelo proljeće je puno zanimljivija kada se napravi od vlasca i još dekorira njegovim lijepim cvjetićima.
Evo, dragi moji, nadam se da sam vas nagovorio da svoje slobodno vrijeme počnete više provoditi u šetnjama po prirodi. Industrijska propast koju smo doživjeli poslije rata ipak ima pozitivan učinak da nam je priroda puno čišća i zdravija. Smeće koje ljudi bacaju je već druga stvar, ali zrak i voda su čišći pa samim tim i biljke koje rastu u prirodi. Kada nas bombarduju statistikama i mjerenjima zagađenja u našoj zemlji, to se najčešće odnosi na centre gradova, a ne na šume i livade koje okružuju naše gradove. Kažu da samo 30 minuta šetnje kroz prirodu, posebno šume, čini ogromnu blagodat za naš organizam, kako fizički tako i psihički. Zašto si to onda uskraćujemo?
Dan se produžio dovoljno da nakon rada odemo negdje u prirodu i naberemo vrećicu koprive, malo srijemuša i vlasca i pripremimo zdravi obrok. Zato lijepo odustanite od kava i počnite s prijateljima provoditi kvalitetno vrijeme u prirodi. Naravno, fotkajte se i objavljujte te fotografije na društvenim mrežama jer to je ono što će nam svima pomoći da privučemo turiste jednom kada se svijet opet počne normalno kretati i kada ljudi počnu putovati. Vidimo se, nadam se, negdje na planini u berbi ljekovitog i začinskog bilja.
