Sa krševitih brda iznad Trebižata: Znate li koji je tajni sastojak vina od kojih glava ne boli?
Vino Matić doo Čapljina, ustvari nije iz Čapljine, gdje je sjedište današnje firme. Nije čak niti iz Trebižata gdje, sa svojom porodicom, živi Ozrenko Matić, vlasnik vinarije. Vino Matić je iz Bodenikã, krševitih brda iznad plodne doline rijeke Trebižat, gdje su premještene savremene plantaže žilavke i blatine.
Ozrenkov sin Antonio, sedmi potomak porodice Matić koji nastavlja dugogodišnju tradiciju, bio je gost novog izdanja podcasta Nazdravite s nama. Otkrio je da se ova vinarija iz Čapljine ponosi ekološkim uzgojem vinove loze i upotrebom prirodnih kvasaca koji njihovim vinima daju prepoznatljiv pečat.
Divlji kvasac, kaže Matić, koriste kako bi svojim vinima dali poseban štih.
- Vino, općenito divlji kvasac, razvija se u vinogradu, i iz godine u godinu ima neki kvasac koji u vinogradu počne dominirati. Svi naši vinogradi su stari, pogotovo ovi gdje je zasađena žilavka, minimalno 15 godina. Tu su se već razvili određeni sojevi kvasaca koji su trenutno prepoznatljivi, pa imamo svake godine različito vino, ali to su neke mini nijanse koje osjetim ja kao enolog. Uvijek to vino ima svoj prepoznatljiv štih, priča Matić.
Međutim, Antonio tvrdi kako uzgoj prirodnog kvasca može biti rizičan po kvalitetu vina te objasnio kako ovaj proces izgleda u vinariji Matić.
- Rizično je pogotovo ako se radi na temperaturama koje nisu kontrolirane. Morate imati u startu kontroliranu fermentaciju. Mi smo prije 3, 4 godine počeli sa hladnjačom ići po grožđe - čim se bere, a bere se ručno, grožđe ide u hladnjaču. Odmah ga hladimo da bi se maceracija odvijala na maksimalno nekih 10 stupnjeva, radi aromatike. Onda, pri fermentaciji, držimo se nekih 10 do 14 stupnjeva, bez toga ne bi bilo uopće moguće. Za taj divlji kvasac važno je držati niske temperature da bi se sve to sačuvalo, jer on, po meni, ne bi mogao sam dati tu aromatiku da mu mi ne pomažemo, da ga ne njegujemo maksimalno, kazao je Antonio.
Kaže se da od vina, koja sadrže divlji kvasac, glava ne može zaboljeti.
- Divlji kvasac daje drugačiji štih vinu, daje vinu na pitkosti. Divljeg kvasca se ne možeš zasiti, on te vuče da piješ vino. Dok je kod nekih kvasaca, koji istaknu tu aromatiku, prvi dojam fenomenalan, to vino nakon prve čaše zasiti, dovoljna ti je jedna čaša. A ovjde tebe ta aroma i sve što je dao prirodni kvasac vuče da još piješ, pojasnio je Matić.
Inače, vina Matić čine posebnim i vrlo zanimljiva i intrigantna imena: Soprano, Con Brio, Da Capo, Con Animo, Al Fine i Gran Cassa. Svako od njih veže se uz - muziku, orkestre, muzičke markacije, simfonije... - i simbolično se veže za svako od vina.
- Na poleđini etikete svakog vina može se pročitati šta nazivi znače. Ljudima je to zanimljivo jer vino, kao proizvod, mora imati priču. Uz autohtonost, divlje kvasce, uspjenu je puno pridonijelo to što se veže uz glazbu, kazao je Matić.
Sve naše podcaste možete gledati na www.podcastoslobodjenje.ba. Kompletnu novu epizodu podcasta Nazdravite s nama sa našim gostom Antoniom Matićem možete pogledati OVDJE.
Ostale epizode i sve drugo vezano za podcast Nazdravite s nama možete pronaći OVDJE.
