Toplinski valovi mogu ubrzati proces starenja

Poznato je da toplina utječe na kognitivne funkcije, zdravlje srca i bubrega, a sve više istraživanja sugerira da izloženost visokim temperaturama također ubrzava proces starenja tijela

Njemačko istraživanje iz 2023., objavljeno u časopisu Environment International, prvo je pokazalo da su više temperature zraka povezane s bržim starenjem na staničnoj razini, piše Live Science.

Otkriveno je da dugotrajna izloženost povišenim temperaturama može uzrokovati da tijelo stari brže nego što pokazuje kalendarska dob, a taj se fenomen naziva epigenetsko ubrzanje starenja. Znanstvenici ovaj proces mjere pomoću epigenetskih satova, koji analiziraju kemijske oznake na DNK, poznate kao metilacija DNK, koje uključuju ili isključuju određene gene. Istraživanje je pokazalo da u područjima gdje je prosječna godišnja temperatura viša za samo 1°C, ljudi češće pokazuju znakove ubrzanog starenja na staničnoj razini.

Što je epigenetska dob?

Kada znanstvenici govore o epigenetskoj dobi, misle na to koliko je tijelo staro na staničnoj razini, što može biti drugačije od stvarne, kronološke dobi. Ova procjena temelji se na promjenama DNK-a, odnosno epigenetskim oznakama — kemijskim oznakama koje aktiviraju ili deaktiviraju gene.

Na te oznake utječu okoliš, način života i stres. Kako starimo, uzorak tih oznaka se mijenja, a znanstvenici koriste te promjene za izradu epigenetskog sata, alata koji procjenjuje biološku dob.

Geni na koje te promjene utječu odgovorni su za mnoge ključne funkcije, poput obnove stanica i tkiva te zaštite od toksina. Ako su aktivirani pogrešni geni ili su isključeni oni koji ne bi trebali biti, tijelo se teže oporavlja, bori protiv bolesti i podnosi stres. S vremenom, te skrivene promjene mogu dovesti do vidljivih znakova starenja, poput slabijih kostiju ili sporijeg zacjeljivanja rana.

Epigenetska dob daje uvid u to koliko se dobro tijelo iznutra nosi s procesom starenja.

Godina 2024. bila je najtoplija zabilježena godina dosad, a čak 6,8 milijardi ljudi diljem svijeta iskusilo je ekstremne vrućine tijekom barem 31 dana. Jedan od neobičnih učinaka tog porasta topline bilježe zdravstveni radnici u zajednicama u Indiji, koji sve češće primjećuju da ljudi izgledaju starije nego što zapravo jesu.

Kako toplina može ubrzati starenje

Znanstvenici sada sve jasnije otkrivaju biološke mehanizme koji pridonose prijevremenom starenju. Wenli Ni, postdoktorandica na Harvard T.H. Chan School of Public Health i glavna autorica njemačkog istraživanja, rekla je da izloženost toplini može izazvati promjene u metilaciji DNK-a — biološkom procesu koji utječe na ekspresiju gena i funkciju stanica.

Objasnila je kako ovaj mehanizam može potaknuti štetne biološke procese i ubrzati starenje. „Izloženost toplini također može uzrokovati oksidativni stres, što dovodi do oštećenja DNK i može promijeniti obrasce metilacije DNK te utjecati na starenje“, dodala je. Oksidativno oštećenje nastaje kada nestabilne molekule zvane slobodni radikali napadaju stanice. One mogu oštetiti DNK, stanične membrane i proteine, što pridonosi starenju, razvoju raka i srčano-žilnim problemima.

Slični rezultati potvrđeni su i u Tajvanu, gdje su znanstvenici proučavali više od 2.000 osoba i otkrili da su visoke temperature zraka i indeks topline povezani s ubrzanim starenjem, posebno kod dugotrajne izloženosti. Istraživanje je pokazalo da porast prosječne temperature za 1°C tijekom razdoblja od 180 dana dovodi do povećanja biološke dobi za 0,04 do 0,08 godina, prema procjeni tri različita epigenetska sata koja mjere biološku dob.