Naučnici skenirali mozak čovjeka koji umire - otkriveno nešto što objašnjava sve

Jedno od najvećih pitanja koje prati ljudsku civilizaciju jeste – šta se dešava nakon smrti? Naučnici još uvijek nemaju konačan odgovor, ali novo istraživanje donosi fascinantne uvide u ovaj misterij.

Studija pod nazivom "Pojačana interakcija neuronske koherentnosti i povezivanja u umirućem ljudskom mozgu", objavljena u časopisu Frontiers in Aging Neuroscience, pokazuje da mozak može ostati aktivan i organizovan čak i nakon što srce prestane kucati, piše 

Nauka

Postoji vjerovatnoća od 1,3% da će asteroid širine 100m pogoditi Zemlju 2032.

Istraživači su sasvim slučajno došli do ovog otkrića dok su mjerili moždane talase 87-godišnjeg pacijenta koji je bolovao od epilepsije. Tokom snimanja, pacijent je doživio fatalni srčani udar, pruživši tako rijetku priliku za bilježenje moždane aktivnosti u posljednjim trenucima života.

Naučnici su analizirali 900 sekundi moždane aktivnosti prije i nakon smrti, otkrivši da su u posljednjih 30 sekundi prije i poslije prestanka rada srca moždani talasi pacijenta pratili obrasce slične sanjanju i prisjećanju.

Ovi podaci mogli bi potvrditi fenomen poznat kao "pregled života" – iskustvo koje su prijavili mnogi ljudi koji su preživjeli kliničku smrt. Oni opisuju kako su vidjeli cijeli svoj život "prolaziti pred očima" u trenutku umiranja.

"Generiranjem moždanih oscilacija uključenih u prisjećanje, mozak može igrati posljednju retrospektivu važnih životnih događaja prije nego što osoba umre", izjavio je dr Ajmal Zemmar, neurohirurg sa Univerziteta Louisville i glavni autor studije.

Slično istraživanje iz 2013. godine provedeno na pacovima pokazalo je povećanu moždanu aktivnost do 30 sekundi nakon prestanka rada srca, što dodatno potvrđuje najnovija otkrića.

Iako ovi rezultati donose važne uvide u funkcionisanje ljudskog mozga u trenutku smrti, naučnici naglašavaju da ne postoji univerzalna potvrda da svi ljudi doživljavaju isti proces.

"Ako bi mozak zaista prikazivao retrospektivu života, vjerujem da bi se više fokusirao na dobre nego na loše trenutke", kaže dr Zemmar. "Ali šta je najvažnije u nečijem životu, može varirati od osobe do osobe."

Ova saznanja otvaraju mnoga etička i medicinska pitanja, uključujući i ono kada tačno smrt nastupa – što bi moglo imati implikacije i na proces doniranja organa. Naučnici se nadaju da će dalja istraživanja omogućiti još dublje razumijevanje posljednjih trenutaka ljudskog života.