Naučnici otkrili koliko se razlikuju mozgovi psihopata i drugih ljudi: Da li se ovdje kriju uzroci?
Psihopate dijele sličnosti u moždanoj strukturi koje ih razlikuju od ostatka populacije, otkriva nova studija, što bi moglo biti ključno za bolje razumijevanje ovog poremećaja ličnosti i potencijalne metode liječenja.
Istraživanje koje su vodili naučnici iz istraživačkog centra Jülich i Tehničkog univerziteta RWTH Aachen u Njemačkoj, uporedilo je snimke mozga muškaraca dijagnosticiranih kao psihopate s mozgovima muškaraca bez tog poremećaja.
"Psihopatija je jedan od najvećih faktora rizika za ozbiljno i uporno nasilje", navode istraživači u objavljenom radu.
"Kako bismo otkrili neurobiološke temelje ovog poremećaja, analizirali smo 39 muških psihopatskih ispitanika i kontrolnu grupu pomoću strukturne magnetne rezonance i PCL-R skale."
PCL-R (Psychopathy Check-List) kombinuje rezultate intervjua, stručne procjene i službene evidencije kako bi se dobila tri rezultata: ukupni skor, faktor 1 koji mjeri interpersonalne i emocionalne karakteristike, te faktor 2 koji mjeri impulzivno i antisocijalno ponašanje, prenosi Science Alert.
Dok su razlike u strukturi mozga povezane s faktorom 1 bile minimalne, kod faktora 2 istraživači su otkrili značajna smanjenja u određenim regijama mozga među osobama s visokim rezultatima - uključujući most (pons) u moždanom stablu, talamus, bazalne ganglije i insularni korteks.
Prethodna istraživanja su pokazala da ove regije imaju ulogu u kontroli nevoljnih radnji i povezane su s emocionalnom obradom, interpretacijom osjetilnih informacija, motivacijom i donošenjem odluka. Drugim riječima, ove funkcije igraju ključnu ulogu u načinu na koji reagujemo na okolinu.
Štaviše, mozgovi osoba s psihopatskim osobinama bili su u prosjeku za 1,45 posto manji od mozgova kontrolne grupe. Iako je ovo teško precizno tumačiti, može ukazivati na razvojne probleme kod osoba koje se klasificiraju kao psihopate.
"Dobijeni rezultati sugeriraju da su poremećaji u ponašanju, koje mjeri PCL-R faktor 2, povezani sa smanjenjem volumena u regijama koje pripadaju frontalno-subkortikalnim krugovima mozga uključenim u kontrolu ponašanja", navode autori.
Radi se o studiji manjeg obima s ograničenom raznolikošću ispitanika, tako da će za konkretnije podatke biti potrebno dodatno istraživanje. Rezultati sugeriraju da antisocijalno i impulzivno ponašanje kod osoba s psihopatskim osobinama može biti snažno uslovljeno zajedničkim neurološkim karakteristikama.
Buduće studije mogle bi razmotriti i druge moguće razloge razlika u strukturi mozga - kao što su, na primjer, zloupotreba droga ili traumatska iskustva - kako bi se jasnije utvrdio uzrok i posljedica.
Debata o tome kako tačno klasificirati psihopatiju i dalje traje. Ona se obično ispoljava kao hronični nedostatak empatije, manipulativno ponašanje i sklonost impulzivnosti i preuzimanju rizika.
Iako nivo psihopatije može varirati od osobe do osobe, može dovesti do agresivnih i nasilnih postupaka, što su naglasili i istraživači ovog najnovijeg rada. Uz bolje razumijevanje ovog stanja, to bi moglo postati promjenjivo.
"Zaključno, ovi nalazi su u skladu s dimenzionalnim pristupom konstruktu PCL-R i sugeriraju posebno jaku povezanost antisocijalnog ponašanja sa smanjenim volumenima u širokim subkortikalno-kortikalnim regijama mozga", navode istraživači.
Studija je objavljena u časopisu European Archives of Psychiatry and Clinical Neuroscience.
