Veliki strip-majstor: Priče u slikama Andrije Maurovića

U Bosanskom kulturnom centru KS-a predstavljena je monografija “Maurović - stripovi u boji”, posvećena jednom od najznačajnijih slikara, ilustratora i crtača stripova Andriji Mauroviću, čiji se radovi nalaze na samome vrhu hrvatske i tadašnje evropske stripske scene i Norbertu Neugebaueru, zasigurno jednom od najplodnijih strip-scenarista. Na promociji su govorili Alija Balta, urednik monografije i grafičar koji je, vrijedi spomenuti, i digitalno restaurirao i objavio (izdavač Više od stripa) najduži Maurovićev strip serijal “Grička vještica”, Midhat Ajanović, pisac, profesor filma, filmski autor i karikaturista i Ahmed Bosnić, bosanskohercegovački novinar, publicist i istraživač.

Likovna i narativna vrijednost

Andrija Maurović je u svojim stripovima pokazao nevjerovatno likovno umijeće, pažljivo iscrtane likove i povećenost razradi kadrova i ukupne kompozicije glavne priče. Povod za monografiju su kolorni stripovi Andrije Maurovića, objavljeni u nastavcima u Plavom vjesniku, najdugovječnijoj publikaciji u istoriji hrvatskoga stripa. Na oblikovanje nekih njegovih stripova su najviše uticali u to vrijeme jako popularni westerni, dok je stripove u boji Maurović počeo crtati još u vrijeme kada to nije bilo uobičajeno i kada štamparije nisu imale sve potrebne uslove za takav podvig. Ipak, četrdeset i četiri godine nakon Maurovićeve smrti ovi su stripovi ušli u sve regionalne antologije i smatraju se jednim od najvećih dostignuća stripa na ovim prostorima.

Naslovnica monografije

Svi kolorni stripovi prisutni u monografiji su adaptacije nekog književnog djela; “Pripovijest o ukletoj lađi”, adaptacija priče Wilhelma Hauffa, “Kišova zagonetka” i “Biser zla”, nastali su po djelima Jacka Londona, “Uglomi, gospodar pećina”, prema romanu Herberta Georga Wellesa, “Djevojka sa Sierre”, prema djelu Breta Harta i “Čuvaj se Senjske ruke”, adaptacija slavnog romana Augusta Šenoe. Između stripova su u monografiji još i tekstovi različitih autora o poetici Andrije Maurovića i Norberta Neugebauera - tu su tekstovi Alije Balte, Midhata Ajanovića, Karima Zaimovića, Zorana Đukanovića, Veljka Krulčića, Sergeja Karova i drugih koji su se potrudili ponuditi ne samo teorijski uvid u Maurovićeve stripove nego i omaž dvojici najznačajnijih strip-autora. Zbog neosporne likovne i narativne vrijednosti stripova, ova je monografija vrlo vrijedna jer publiku upoznaje s djelima vrhunskih strip-majstora. Autori tekstova u monografiji pokušavaju secirati Maurovićev stil i sklonost slikarstvu u onome što će se kasnije nazvati njegovim zlatnim dobom stvaralaštva, odgovarajući na pitanja - šta je to što ovog strip-autora toliko izdvaja od ostalih strip-velikana kad su u pitanju i kolorni stripovi i dajući nam uvid u to gdje, kada, kako i zašto je Maurović učio, usvojio i primijenio slikarske tehnike.

Vizuelni pripovjedač

“Maurović je nesumnjivo bio genijalan čovjek. Taj epitet je potrošen zloupotrebom, ali njemu ta riječ potpuno pristaje. U ove je stripove uloženo toliko rada, toliko energije, toliko znanja, toliko je vremena potrebno bilo da se oni naprave. Mauroviću je bilo potpuno svejedno kakav će scenarij raditi, njemu je bilo važno da taj scenarij drži vodu. Njegov je izraz bio vizualni. On je vrhunski vizualni pripovjedač. U tom vremenu u kojem je živio i djelovao bio je jedan od prvaka stripa, ja to odgovorno tvrdim, i jedan od prvaka stripa globalno gledano. Ne zbog toga što je on bio dobar crtač, a bio je posvećen crtač, nego zato što je istinski razumijevao jezik tog medija”, kazao je Midhat Ajanović.

Promotori su se dotakli i Plavog vjesnika, poznatog i kao Plavac, najdugovječnijeg strip-magazina na ovim prostorima koji je prvi put objavljen 1954, a njegov je podnaslov glasio “Tjednik za pouku, zabavu i razonodu”. U Plavom vjesniku su Andrija Maurović i Norbert Neugebauer publici ponudili čitav niz zanimljivih ostvarenja na osnovu kojih su pokazali da su nesumnjivo jedan od najkvalitetnijih i najplodnijih strip-dvojaca u povijesti stripa sa ovim prostora.