Sanela Babić: Imperativ je nastao i gradi se s ljubavlju

Kakvi su vas sve organizacijski izazovi dočekali ove godine i kako na taj proces organizacije gledate danas, nakon već sedam uspješnih festivalskih druženja?

- Organizacija festivala je proces koji traje tokom čitave godine. Umjetnički savjet festivala prati regionalnu književnu produkciju kako bismo u konačnici na festivalu predstavili knjige i autore koji zavređuju pažnju čitalačke publike. To je ujedno najveći organizacijski izazov - izabrati najbolje.

Kvalitet književnog djela

Sam proces organizacije festivala je već odavno uhodan. Naš tim s radošću i bez stresa priprema festival. Imamo podršku zajednice - domaćih pisaca, publike, medija...

Na Imperativ stižu Kristijan Novak, Dragan Velikić, Tatjana Bijelić, Ena Katarina Haler i mnogi drugi. Kako ste ove godine birali goste festivalskog programa? Šta je novo na Imperativu što će posjetitelj svakako morati posjetiti?

- Od kada smo objavili program, veliko je interesovanje za promocije na kojima ćemo razgovarati sa Kristianom Novakom i Draganom Velikićem, što je logično jer su afirmisani autori. Imperativ je posvećen razvoju nove generacije pisaca i stvaranju platforme za njihovu promociju i afirmaciju. Ove godine predstavićemo prve, ali odlične knjige Danke Ivanović, Anđele Piljagići Gorana Glamuzine. Ena Katarina Haler je takođe mlada autorka koja je već prvim romanom skrenula pažnju na sebe, a poslije drugog romana “Nevini”, o kojem ćemo razgovarati ove godine, već je, da se tako izrazim, u vrhu regionalne književne scene.

Imperativ je ove godine posvećen piscu Bekimu Sejranoviću. Pet godina je prošlo od kada nije sa nama. Bekim je bio umjetnički direktor Imperativa. Ovih dana izaći će iz štampe njegov posljednji, nedovršeni roman “Chinook” u izdanju V.B.Z. izdavačke kuće. 1. juna o romanu “Chinook”, ali i sveukupnom Bekimovom djelu, govoriće urednik Drago Glamuzina i Đorđe Krajišnik. Festival ćemo zatvoriti programom “Čitamo Bekima”, gdje će učesnici festivala, ali i publika, čitati odlomke iz njegovih knjiga, a slušaćemo i muziku koja se spominje u knjigama. Ono što me posebno raduje su promocije knjiga za djecu u okviru programa Bajkovnica, gdje ćemo predstaviti nove knjige za djecu Jelene Kalajdžije, Berislava Blagojevića i Aleksandre Čvorović.

Prilikom odabira učesnika festivala vodimo se kvalitetom književnog djela. Ni do sada, a ni u budućnosti, nemamo namjeru brojati koliko pisaca je iz kojeg grada, koliko imamo ženskih i muških autora, starih ili mladih. To su besmislice koje su nam nametnute kroz projektne obrasce. Postoji dobra i loša književnost. Trudimo se da našoj publici ponudimo samo najbolje.

Na Imperativu se svake godine predstave i brojni izdavači, te publika bude u prilici i kupiti ne samo knjige autora čije se knjige promovišu nego i mnoge druge. Ko ove godine stiže na Imperativ i kako postižete balans između izdavača koje pozivate svake godine na festival?

- Tokom festivala u koncertnoj dvorani Banskog dvora održava se Sajam knjige sa trinaest izdavača. Izdavači dolaze na poziv organizatora. Pored domaćih izdavača, a to su Imprimatur, 9. dimenzija, Art Scena i Ramajana, ove godine nam dolaze Booka, Lom, Kontrast, Sandorf, Akademska knjiga, Ukronija, Enklava, Pčelica i Klio. Razlika između Sajma koji se održava tokom Imperativa i drugih sajmova je što predstavnici i urednici izdavačkih kuća tokom festivala borave u Banjoj Luci i na taj način se povezuju sa autorima i publikom. Na neki način, pet dana se odvija književni pičing i mnogi domaći autori su na Imperativu našli izdavače za svoje knjige.

Program osmog izdanja festivala/

Kada se završe sve pripreme za festival i Imperativ bude zvanično otvoren - koju ulogu onda preuzimate? Uživate li na književnim promocijama i razgovorima ili i dalje jurite na poziv, rješavate nepredviđene obaveze?

- Nemoguće je izaći iz uloge organizatora dok se festival ne završi, ali to me ne sprečava da uživam u književnim promocijama i razgovorima, druženju sa autorima i publikom. Uživam i u procesu pripreme festivala i sigurna sam da se to vidi kada se upale svjetla i festival počne. Imperativ je nastao i gradi se s ljubavlju. To prepoznaju i naši gosti i publika.

Važan segment organizacije svakog festivala jeste i finansijska podrška, a znamo da je na ovim prostorima i na tom polju situacija i dalje ne tako sjajna. Kako ocjenjujete dosadašnju podršku institucionalnih, entitetskih vlasti Imperativu? Šta se može mijenjati, dorađivati?

- Možda da počnemo od vrha. Prvo imamo Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine koje svake godine ima preko tri miliona grant za kulturu. Zanimljivo je da Imperativ nikada ne dobije ništa na tom konkursu. Ove godine smo tražili da nam dostave imena komisije koja odlučuje o rasporedu sredstava i da nam navedu kriterijume koje nismo zadovoljili. Dobili smo presmiješan odgovor - vaš projekat nije prešao bodovni prag od 55 bodova te nije ušao u prijedlog Odluke za raspored sredstava.

Podršku entitetskih vlasti imamo jer inače ne bi bilo festivala. To što neprestano ukazujemo na potrebu da se budžeti predviđeni za kulturu moraju uvećati ne znači da nemamo podršku. Podrška nije samo novac. Važno je da predstavnici svih nivoa vlasti uključe ljude iz struke prilikom kreiranja strategija za razvoj kulture, izmjena zakona i sl.

Razvoj domaće scene

S obzirom na to da je Banja Luka jedini administrativni centar u regionu koji nema fond za književno prevođenje ni stipendije za pisce, zajedno sa piscima i prevodiocima pokrenuli smo inicijativu i razgovarali sa predstavnicima Ministarstva prosvjete i kulture da se pronađu zakonska rješenja za osnivanje fondova za književno prevođenje i stipendije za pisce. Tokom festivala biće održan okrugli sto sa našim književnim prevodiocima, predstavnicima Ministarstva prosvjete i kulture i prevodiocima iz Italije, Španije, Francuske i Srbije kako bismo na pozitivnim primjerima i dobrim praksama iz inostranstva gradili domaću prevodilačku scenu.

Književni festivali su događaji koji se odvijaju na posebnom mjestu, u određeno doba godine i koji aktueliziraju trenutne književne i izdavačke trendove. Na neki način održavaju osjećaj pripadnosti i svakako pomažu rastu književnih zajednica. Zašto su nam sve važni festivali i kakav je Vaš pogled na tu praksu kod nas, ali i u regiji? Šta nam nedostaje?

- Festivali su ključni za regionalnu književnu scenu kao mjesta za povezivanje autora, izdavača, prevodilaca, književnih kritičara i publike. U regiji postoji veliki broj kvalitetnih književnih festivala, ali čini mi se da svima nedostaje stabilno finansiranje jer to je kamen o koji se najčešće spotičemo. Distribucija knjiga između država u regionu je gotovo nepostojeća. Pisci iz Srbije ako nemaju izdavača u Hrvatskoj, nevidljivi su hrvatskim čitaocima. Pisci iz Hrvatske ako nemaju izdavača u Srbiji, nevidljivi su srpskim čitaocima. Pisci iz BiH nevidljivi su svakako. Tako pisci iz BiH postaju srpski ili hrvatski pisci ili ostaju zarobljeni u zavičajnom književnom krugu u kojem sami sebi dodjeljuju nagrade. Zbog toga je važno da razvijamo izdavaštvo i festivale. Udruženje za promociju i popularizaciju književnosti Imperativ aktivno radi već deset godina. Sve naše aktivnosti su usmjerene na stvaranje i razvoj domaće scene. Danas su naši autori vidljivi i prepoznati na regionalnoj književnoj sceni.