Jedna izložba pokazuje kako umjetnost već decenijama govori o ljudskom nemiru

Naziv izložbe je “Fenomenologija nemira”, otvorena je 15. ovog mjeseca u Gradskom muzeju Virovitica. Radi se o izložbi iz ciklusa Nacionalni muzej moderne umjetnosti u gostima. Ovaj prestižni zagrebački muzej (bivša Moderna galerija) je zatvoren zbog obnove, no dio svog fascinantnog fundusa u sklopu spomenutog ciklusa nastavlja predstavljati intenzivnim gostovanjima u domaćim i inozemnim muzejima i galerijama.

Zagrebački Nacionalni muzej moderne kolekcionira impresivnih više od 10.000 artefakata među kojima su i brojna istinska remek-djela. Neka od njih moguće je vidjeti uživo u aktualnom postavu u Virovitici. Izložena su 24 djela autora raznih generacija i načina promišljanja arta. Izvedena su u različitim likovnim tehnikama, od slikarstva i skulpture do instalacija, objekata, fotografija i radova na papiru. Ono što ih povezuje, kako ističe autorica koncepcije i kustosica izložbe Tea Hadadi, to je dominantno iskustvo nemira.

Na izložbi su zastupljena mnoga zvjezdana imena: Marijan Detoni, Boris Demur, Ivo Friščić, Ivo Gattin, Željko Jerman, Marijan Jevšovar, Ivan Kožarić, Josip Klarica, Kuzma Kovačić, Antun Maračić, Valerije Michieli, Matko Mijić, Goranka Vrus Murtić, Šime Perić, Renata Poljak, Miroslav Šutej i Đurđica Zanoški Gudin. Prema objašnjenju kustosice Hadadi, nemir u umjetničkim djelima u doba moderne prerasta u onaj koji proizlazi iz sadašnjosti i nije nužno kolektivan, već postaje duboko individualan. U europskom i hrvatskom kontekstu, pod utjecajem egzistencijalističke filozofije, analizira kustosica, širi se svijest o mnogim aktualnim uzrocima tjeskobe, a djela koja nose taj nemir čine to samim prizorom ili formom, površinom i podlogom. U djela je ugrađeno usvojeno, često traumatično iskustvo autora. Zato intrigiraju, pobuđuju znatiželju, te pozivaju na promatračevo individualno tumačenje i autonomnu interpretaciju, zaključuje.

Marijan Detoni, “Prehrana”, 1935./GORAN VRANIĆ

Posebna vrijednost izložbe su remek-djela umjetnika čija aktualnost je zapanjujuća. To je prije svega antologijski rad “Prehrana”, ulje na drvu iz 1935. slikara i grafičara Marijana Detonija (Križevci, 1905-Zagreb, 1981). Sveučilišni profesor, član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, u 2. svjetskom ratu partizan i aktivni sudionik Narodnooslobodilačke borbe, Detoni ovo legendarno djelo slika kao član umjetničke grupe Zemlja, a slika gomilu dobro odjevenih građana koji se tiskaju čekajući u redu za besplatan obrok u javnoj kuhinji. Slika siromaštva, očaja, neizvjesnosti, gladi. Snažno emocionalno i vizualno sugestivno podsjećanje na krhku granicu između ravnodušnosti i odgovornosti. U virovitičkom postavu je i perfektna fotografija “Franc Kafka: Preobražaj” iz 1982. Autor je Josip Klarica (Beograd, 1946-Zagreb, 2020), jedan od najvažnijih i najcjenjenijih umjetničkih fotografa Hrvatske i bivše nam zajedničke države. Diplomira na Filmskoj akademiji u Pragu, strastveno je posvećen istraživanju mogućnosti starih fotografskih tehnika i crno-bijele fotografije, uključujući i cameru obscuru, čak je i sam napravio vlastitu repliku panoramske kamere iz 19. stoljeća. Klaricu, virtuoznog majstora fotografije i tajanstvene atmosfere, nemoguće je zaboraviti. Izložba u Virovitici velika je šansa za ponovni susret s ovim fenomenalnim umjetnikom.

Ivo Friščić, “Predifikat”, 1977./GORAN VRANIĆ

Među izloženim djelima je i rad “Unutarnje oči”, bronca iz 1959. kipara Ivana Kožarića. Član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Ivan Kožarić (Petrinja, 1921-Zagreb, 2020) spomenuti rad stvara u vrijeme pripadnosti zagrebačkoj avangardnoj, a danas kultnoj grupi Gorgona (1959-1965). Ironija, apsurd, tjeskoba. Dok smo šetali Turopoljem, nismo niti znali da radimo konceptualnu umjetnost, ispričao mi je jedan slavni gorgonaš puno godina kasnije. Izložba u Virovitici aktivira nove odgovore na vječno pitanje nemira koje zaokuplja ljude u današnjem svijetu. Nacionalni muzej moderne umjetnosti Zagreb predstavlja se u punom sjaju. Izložba realizirana uz potporu Ministarstva kulture i medija RH i Grada Virovitice ostaje otvorena do 6. rujna.