Ostadosmo i bez jaja
Dok su oči javnosti u Bosni i Hercegovini usmjerene ka političkoj krizi, Miloradu Dodiku i njegovim podanicima, gotovo smo zaboravili pozabaviti se time kako žive stanovnici ove napaćene zemlje, gdje je sve napuhano kao balon koji spreman čeka neku iglicu da pukne. Obavještenje je sljedeće – nova poskupljenja hrane i osnovnih životnih namirnica od aprila.
Prošle sedmice u jednoj renomiranoj sarajevskoj pekari dobijem informaciju kako su nove cijene hljeba i pekarskih proizvoda veće za 20 feninga. Naravno, nijemo posmatram i slegnem ramenima, jer hljeb moram kupiti. Tako je kako je. Ove sedmice ulazim u istu pekaru, gdje mi zaposlenica s osmijehom na licu kaže kako su cijene vraćene na staro i da će nova poskupljenja biti nakon vjerskih blagdana. Ovdje ili je neko zbunjen ili lud ili možda bezobrazan. Dakle, ponovo slijedi udar na džepove potrošača. Kako smo krenuli, osim penzionera, koji su već godinama na marginama društva, i oni zaposleni će sebi moći priuštiti samo osnovno. Minimalna plaća povećana, a cijene osnovnih životnih namirnica skočile enormno. Pojeo vuk magarca.
I što je najžalosnije, najavljena poskupljenja ne odnose se samo na pekarske proizvode. Nekih ćemo se, htjeli - ne htjeli, možda morati i odreći, odnosno ukoliko i mognemo, nećemo ih imati gdje kupiti. Savjet za sve one koji imaju koke nosilice je da se prema njima počnu odnositi kraljevski, da ih čuvaju kao nebrušeni dijamant i da dobro paze da ih neko ne ukrade, jer kako je krenulo...
Jaja se na našim prostorima već stoljećima koriste prvenstveno za doručak. Volimo ih konzumirati na različite načine. Tu su i domaćice kojima su jedna od osnovnih namirnica za pravljenje kolača, pite ili jednostavno samo za pohovanje. Mali broj je ljudi koji će kazati kako ne vole jaja. No izgleda da ćemo u skorije vrijeme morati promijeniti navike i s jaja preći na nešto drugo. Kako je krenulo, skoro nećemo moći birati da li ćemo jaje naoko, kajganu, omlet ili tvrdo kuhano. Ovaj prehrambeni artikl mogao bi izumrijeti.
U našem okruženju već neko vrijeme vlada ozbiljna nestašica konzumnih jaja. Posljedica je, poručuju stručnjaci, ptičija gripa koja je poharala velike farme u Poljskoj i Nizozemskoj. Neke zemlje u Evropi već su počele ograničavati kupovinu potrošačima. Ne bi začudilo da kao osamdesetih budu i kartice pa da nam se stavljaju tačkice na neke od kupljenih proizvoda. Više od 166 miliona divljih i domaćih ptica ubijeno je od početka 2022. godine, kada je izbila najnovija epidemija virusa H5N1. Ministarstvo poljoprivrede u SAD-u objavilo je kako je od početka ove godine ubijeno 30 miliona peradi. To je 12,3% ukupnog broja pilića u kavezima širom Amerike i gotovo 8% ukupnog broja pilića koji se uzgajaju na otvorenom.
Bez obzira na to što dolaskom Donalda Trumpa politički nastoje odgurnuti Evropu od sebe i uprkos rastu trgovinskih napetosti Trumpove administracije i EU zbog kaznenih carina, zatražili su pomoć evropskih zemalja. Možda to i nije tako loše da i Evropa nema isti problem. Naravno, kako BiH ne može mašiti nijedan problem, tako nas neće zaobići ni ovaj. Zaražena i ubijena perad će se zamijeniti novim, ali za to je potrebno vrijeme. Cijeli proces traje četiri do pet mjeseci, ali i nakon obnove proizvodnja se pokreće postepeno.
Sve u svemu, radi se o dugotrajnom procesu. Dakle o doručku dobro razmislite ili možda da taj, kako kažu nutricionisti, najvažniji obrok u toku dana izbacimo pa da se manje sekiramo. Izbacili smo mi u našoj zemlji mnogo toga, pustili i važnije stvari da odu niz vodu pa možemo i doručak. U trgovinama nam se nude po promotivnim cijenama sve veći novčanici koji su iz dana u dan sve prazniji. Cijene sve veće. Narod sve sluđeniji. Lude cijene, a ludimo i mi. Da bježimo, nemamo kuda, jer ovaj put trava kod drugih nije zelenija.
BiH se bori sa susjedima koji krčme svako sebi. Bori se i sa kriminalom, korupcijom, femicidom, vršnjačkim nasiljem, udarima na školstvo, privredu... Ne možemo da se izborimo gotovo ni s jednim problemom. Bez m... smo davno ostali, a po svemu sudeći, ostaćemo i bez jaja.