Kineska vizija svijeta
Informativni ured Državnog vijeća Kine 17. juna objavio je Bijelu knjigu pod naslovom “Izgradnja pravednijeg i razumnijeg sistema globalnog upravljanja: kineski koncepti, inicijative i djelovanje”, koja sistematski predstavlja kineske stavove, prijedloge i praktične aktivnosti u oblasti globalnog upravljanja. Ministar vanjskih poslova Wang Yi prisustvovao je konferenciji za medije povodom objavljivanja dokumenta i odgovarao na pitanja novinara, prenoseći sljedeće ključne poruke:
Prvo, Kina je oduvijek bila aktivan učesnik, doprinosilac i graditelj globalnog upravljanja. 2025. predstavlja važnu historijsku prekretnicu, obilježavajući 80. godišnjicu pobjede u Svjetskom antifašističkom ratu i osnivanja Ujedinjenih nacija. Tim povodom, predsjednik Xi Jinping svečano je predstavio Inicijativu za globalno upravljanje, nudeći kinesko rješenje za ključno pitanje našeg vremena: Kakav sistem globalnog upravljanja treba izgraditi i kako ga reformisati i unaprijediti?
Inicijativa za globalno upravljanje zasniva se na očuvanju ciljeva i principa Povelje UN-a te na primjeni koncepta globalnog upravljanja, koji počiva na zajedničkom konsultovanju, zajedničkoj izgradnji i zajedničkom dijeljenju koristi. Odmah nakon predstavljanja, inicijativa je dobila podršku i pozitivan odgovor gotovo 160 država i međunarodnih organizacija, dok se više od 60 zemalja aktivno pridružilo Grupi prijatelja globalnog upravljanja. Međunarodna zajednica široko smatra da je ova inicijativa poslala jasan signal podrške multilateralizmu, okupljanju snaga solidarnosti i težnji ka pravednijoj budućnosti, unoseći dragocjenu stabilnost i pozitivnu energiju u svijet obilježen nestabilnošću i neizvjesnošću.
Inicijativa za globalno upravljanje zasniva se na pet ključnih koncepata koji pogađaju samu srž brojnih kriza i izazova te njihove uzroke, pružajući naučno utemeljene smjernice za izgradnju pravednijeg i razumnijeg sistema globalnog upravljanja.
(1) Suverena jednakost predstavlja najvažnije načelo koje uređuje odnose među državama. Države se razlikuju po svojoj veličini, nacionalnoj snazi i stepenu razvoja, ali su sve ravnopravne članice međunarodne zajednice. Suverenitet i dostojanstvo svake države moraju biti poštovani, a svaka zemlja ima pravo da ravnopravno učestvuje u procesima globalnog upravljanja, ravnopravno učestvuje u donošenju odluka i ravnopravno dijeli koristi od njihovih rezultata.
U međudržavnim odnosima načelo jednakog tretmana mora imati prioritet. Velike sile treba da se ponašaju u skladu sa svojom odgovornošću i da budu primjer poštovanja ravnopravnosti, vjerodostojnosti i saradnje, a ne da polaze od tzv. pozicije moći i sprovode hegemoniju, prisilu ili zastrašivanje. Samo ukoliko se svim državama osigura ravnopravno učešće u upravljanju, može se izgraditi osnovno političko povjerenje neophodno za jedinstvo i saradnju, a pravila i odluke koje iz toga proisteknu steći će široko prihvatanje i čvrst legitimitet.
(2) Međunarodna vladavina prava predstavlja temeljnu garanciju globalnog upravljanja. Dosljedna primjena međunarodne vladavine prava zasniva se na poštovanju ciljeva i principa Povelje UN-a, dok je njen ključ u očuvanju pravednosti i autoriteta međunarodnog prava, uz osiguravanje njegove jednake i dosljedne primjene na sve, umjesto selektivnog pristupa prema kojem se međunarodno pravo koristi kada odgovara vlastitim interesima, a odbacuje kada to nije slučaj.
Sve države imaju neposredan interes za očuvanje međunarodne vladavine prava. Ukoliko ona bude narušena, oni koji danas sjede za pregovaračkim stolom sutra bi se mogli naći na meniju. Upravo zato velike sile moraju prednjačiti u poštovanju pravila i vladavine prava. Ne bi smjele stavljati vlastite interese iznad međunarodnog prava, niti nametati drugima svoja unutrašnja pravila i standarde.
Istovremeno, potrebno je unaprijediti izradu pravila za nova i rastuća područja djelovanja kako bi razvoj i upravljanje u oblastima kao što su duboko more, polarne regije, svemir, kibernetički prostor i umjetna inteligencija imali čvrstu pravnu osnovu. Na taj način, ova nova područja mogu postati novi pokretači međunarodne saradnje, a ne poprišta geopolitičkog nadmetanja i sukobljavanja.
(3) Multilateralizam predstavlja jedini održivi put za globalno upravljanje. Suština multilateralizma jeste da se o međunarodnim pitanjima odlučuje kroz zajedničke konsultacije svih strana, te da sudbina svijeta bude u rukama svih država. Potrebno je odlučno i nedvosmisleno odbaciti sve oblike unilateralizma, protiviti se dominaciji jedne države, upravljanju nekolicine i politici blokovskih podjela.
UN predstavlja najvažniju platformu za ostvarivanje multilateralizma i unapređenje globalnog upravljanja. Njihova vodeća uloga mora se očuvati i ne smije biti dovedena u pitanje; ona može biti samo osnažena, a nikako oslabljena. Sve države treba da se prisjete izvorne misije zbog koje je UN osnovan, te da zajednički rade na obnovi njegovog autoriteta i vitalnosti u novim međunarodnim okolnostima, kako bi UN nastavio igrati centralnu ulogu u koordinaciji zajedničkog djelovanja i suočavanju sa zajedničkim izazovima.
(4) Pristup usmjeren na čovjeka predstavlja suštinsku vrijednost globalnog upravljanja. Krajnji učesnici i korisnici globalnog upravljanja jesu narodi svih zemalja. Samo ukoliko se ostvarivanje dobrobiti građana postavi kao osnovni cilj te se kontinuirano jača povjerenje javnosti i predvidljivost razvoja, sistem globalnog upravljanja može zadobiti široku podršku i djelovati efikasno.
Neophodno je razvoj ponovo staviti u središte međunarodne agende, mobilizirati globalne razvojne resurse i ubrzati provedbu Agende UN-a za održivi razvoj do 2030. godine, kako bi rezultati razvoja u većoj mjeri i na pravedniji način koristili narodima svih zemalja.
Istovremeno, potrebno je promovisati zajednički, sveobuhvatni, kooperativni i održivi koncept sigurnosti, te koordinirano odgovarati na tradicionalne i netradicionalne sigurnosne prijetnje. Na taj način građani širom svijeta mogu jasno osjetiti da države djeluju zajedno i da se kroz solidarnost mogu prevazići i najteži izazovi.
(5) Usmjerenost na djelovanje predstavlja izvor vitalnosti globalnog upravljanja. Plemenite vizije mogu se ostvariti samo konkretnim djelovanjem. Globalno upravljanje ne smije ostati na raspravama bez odluka niti na odlukama bez provedbe.
Potrebno je dosljedno kombinovati sveobuhvatan pristup sa fokusiranim iskoracima u ključnim oblastima: s jedne strane, koordinirano unapređivati sve relevantne agende, a s druge usmjeriti posebnu pažnju na istaknute izazove kao što su smanjenje siromaštva, unapređenje životnog standarda i prevazilaženje digitalnog jaza.
Također je potrebno povezati mjere koje rješavaju neposredne probleme sa naporima usmjerenim na otklanjanje njihovih dubinskih uzroka, istovremeno odgovarajući na hitne izazove i istražujući temeljna institucionalna i sistemska rješenja.
Jednako je važno povezati saradnju između sjevera i juga sa saradnjom među zemljama globalnog juga. Razvijene zemlje treba da dosljedno ispunjavaju svoje međunarodne obaveze, dok zemlje u razvoju treba da jačaju međusobnu solidarnost i samostalni razvoj, kako bi zajednički osigurale neiscrpnu pokretačku snagu za unapređenje sistema globalnog upravljanja.
Drugo, Kina nije samo predlagač Inicijative za globalno upravljanje već i njen dosljedni i primjerom vođeni provodilac. Kao odgovorna velika država, Kina uvijek visoko nosi zastavu izgradnje zajednice zajedničke budućnosti za čovječanstvo, predano prakticira istinski multilateralizam, te nepokolebljivo djeluje kao graditelj svjetskog mira, doprinosilac globalnom razvoju, čuvar međunarodnog poretka i pružalac međunarodnih javnih dobara.
(1) Očuvanje svjetskog mira i sigurnosti Kina aktivno izvršava svoje odgovornosti kao stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a. Drugi je najveći finansijski doprinosilac mirovnim operacijama UN-a i najveći pružalac mirovnog osoblja među stalnim članicama Vijeća sigurnosti. Do danas je u mirovne misije UN-a uputila više od 50.000 pripadnika u različitim rotacijama.
Kina je također aktivno promovirala zajedničku izjavu pet nuklearnih država o sprečavanju nuklearnog rata. U vezi s međunarodnim krizama i žarištima, uključujući ukrajinsku krizu i palestinsko-izraelsko pitanje, Kina dosljedno zagovara politička rješenja putem dijaloga i pregovora. Posredovala je u ostvarivanju historijskog pomirenja između Saudijske Arabije i Irana, te doprinijela potpisivanju Pekinške deklaracije od strane 14 palestinskih frakcija, pružajući važan doprinos jačanju mira i stabilnosti na Bliskom istoku.
(2) Promoviranje otvorene saradnje i zajedničkog razvoja Kina je sa 31 državom i regijom zaključila ukupno 24 sporazuma o slobodnoj trgovini, te na visokom nivou provodi Regionalno sveobuhvatno ekonomsko partnerstvo (RCEP). Istovremeno, svim najmanje razvijenim zemljama i afričkim državama koje imaju uspostavljene diplomatske odnose s Kinom odobrila je bescarinski pristup kineskom tržištu.
Visokokvalitetna zajednička izgradnja Inicijative Pojas i put danas obuhvata više od 150 država i više od 30 međunarodnih organizacija. U 2025. obim robne razmjene između Kine i partnerskih zemalja uključenih u ovu inicijativu dostigao je 23,6 biliona juana.
U okviru Globalne razvojne inicijative do sada je realizirano više od 1.800 projekata saradnje, dok je Fond za globalni razvoj i saradnju Jug-Jug povećan na 4 milijarde američkih dolara. Time Kina nastavlja pružati snažnu podršku ostvarivanju zajedničkog razvoja i ubrzanju provedbe Agende UN-a za održivi razvoj do 2030. godine.
(3) Prakticiranje istinskog multilateralizma Kina odlučno štiti međunarodni sistem s UN-om u njegovom središtu. Drugi je najveći doprinosilac redovnom budžetu UN-a i pristupila je više od 600 međunarodnih konvencija i njihovih amandmana. Kina aktivno podstiče Grupu 20 da igra ulogu važne platforme globalnog ekonomskog upravljanja, a 2026. po treći put će biti domaćin sastanka Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje.
(4) Podrška razvoju i jačanju Globalnog juga Kina je doprinijela historijskom proširenju BRICS-a i podstakla razvoj Šangajske organizacije za saradnju u veliku porodicu ŠOS-a, koja obuhvata tri kontinenta - Aziju, Evropu i Afriku - te okuplja 27 država članica i partnerskih zemalja. Kina podržava povećanje zastupljenosti i prava glasa zemalja u razvoju u međunarodnim poslovima, te promoviše podizanje ukupnog pozicioniranja kinesko-afričkih odnosa na nivo svezemaljske kinesko-afričke zajednice zajedničke budućnosti u novoj eri.
(5) Promovisanje razmjene i uzajamnog učenja među civilizacijama Kina je podstakla UN da ustanovi Međunarodni dan dijaloga među civilizacijama i potpisala sporazume o saradnji u oblastima kulture, turizma i drugim područjima sa više od stotinu država. Kina je već jednostrano uvela bezvizni režim za 50 zemalja i ostvarila potpuno uzajamno ukidanje viza sa 29 država. U 2025. broj stranih državljana koji su ušli u Kinu bez vize dostigao je 30,08 miliona. Kina je također uspostavila više od 3.000 partnerskih odnosa prijateljskih gradova iz više od 150 zemalja, kontinuirano unapređujući međusobno razumijevanje i povezanost među narodima.
(6) Pružanje međunarodnih javnih dobara Kina je najavila ciljeve dostizanja vrhunca emisija ugljika i postizanja ugljične neutralnosti te nastavlja da ih dosljedno provodi. Aktivno je radila na usvajanju rezolucije Generalne skupštine UN-a o jačanju međunarodne saradnje u izgradnji kapaciteta za umjetnu inteligenciju i predložila osnivanje Svjetske organizacije za saradnju u oblasti AI.
Kina je ostvarila zdravstvenu saradnju sa više od 160 zemalja i međunarodnih organizacija, doprinijela postizanju Kunming-Montrealskog globalnog okvira za biodiverzitet, te izdvojila 1,5 milijardi juana za osnivanje Kunming fonda za biodiverzitet.
Uzimajući sve ovo u obzir, Kina će nastaviti biti čuvar multilateralnog poretka predvođenog UN-om i zalagati se za dosljednu provedbu Globalne inicijative za upravljanje. Zajedno sa svim stranama, Kina će nastaviti promovisati reformu i unapređenje globalnog upravljanja u pravcu veće pravičnosti i razumnosti te doprinositi izgradnji zajednice zajedničke budućnosti za čovječanstvo.
(Autorica je ambasadorica NR Kine u BiH)