Prim. dr. Vesna Hadžiosmanović: 95 posto oboljelih od hepatitisa ne zna da ima ovu bolest

Svjetski dan hepatitisa obilježen je u ponedjeljak, 28. jula.
Obilježavanje Svjetskog dana hepatitisa pokrenuto je 2008. godine kao odgovor na činjenicu da o hroničnim virusnim hepatitisima nije ni blizu razvijena ni svjesnost niti politička volja kao što je to u slučaju HIV/AIDS-a, tuberkuloze (TB) i malarije. I to unatoč činjenici što je broj kronično zaraženih i godišnje umrlih od hepatitisa B i C jednak broju zaraženih HIV/ADIS-om, TB-om i malarijom.
Ovim povodom, prim. dr. Vesna Hadžiosmanović odgovorila je na neka od pitanja o ovoj bolesti.
Koliko je ova bolest rasprostranjena u svijetu i kakva je situacija u Bosni i Hercegovini? Šta je, ustvari, hepatitis?
Hepatitis je upala jetre koju najčešće uzrokuju virusi hepatitisa A, B, C, D i E.
Virusni hepatitisi, posebno hepatitisi B i C, još uvijek su globalni javnozdravstveni problem. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, preko 350 miliona ljudi u svijetu ima hronični hepatitis B ili C. Od posljedica zaraze virusima hepatitisa svake godine u svijetu umre preko 1,3 miliona ljudi. Procjenuje se da 95% osoba u svijetu ne zna da živi s ovom bolešću, s obzirom da je bolest često asimptomatska. Posljedice neliječenih hroničnih hepatitisa B I C su ciroza jetre, hepatocelularni karcinom, zatajenje jetre, transplantacija jetre, smrtni ishod.
Nažalost, i u Bosni i Hercegovini postoji značajan broj zaraženih, iako tačni podaci nedostaju zbog nepostojanja centraliziranog registra. Problem je dodatno pojačan činjenicom da mnogi nisu ni svjesni da su zaraženi.
Koji su najčešći načini prenosa hepatitisa B i C?
Hepatitis B se najčešće prenosi nezaštićenim spolnim odnosima, zaraženom krvlju pri zajedničoj upotrebi igala među korisnicima droga, vertikalnom transmisijom s majke na dijete tokom porođaja, te putem nesterilne medicinske opreme.
Hepatitis C se, za razliku od hepatitis B, gotovo isključivo prenosi putem zaražene krvi – najčešće kroz nesterilne igle, instrumente za tetovaže, piercing, slučajni ubod korištenom iglom ali i u zdravstvenim ustanovama gdje nisu ispoštovani higijenski standardi.
Koji su simptomi hepatitisa i kada bi se osoba trebala javiti ljekaru?
Simptomi hepatitisa variraju, ali najčešći su umor, gubitak apetita, mučnina, bolovi u predjelu jetre, taman urin, svijetla stolica i žutica. Međutim, simptomi često izostaju u ranim fazama, posebno kod hroničnog hepatitisa B i C. Osoba se svakako treba obratiti ljekaru ukoliko primijeti bilo koji od navedenih simptoma ili zna da je bila izložena riziku – na primjer, ako je došlo do kontakta s krvlju druge osobe ili ako je rađena invazivna procedura u nesigurnim uvjetima.
Može li hepatitis ostati bez simptoma, kao "tihi ubica"?
Apsolutno. Hepatitis B i C su poznati upravo kao “tihe ubice” jer mogu godinama ostati neotkriveni, dok u pozadini dolazi do postepenog oštećenja jetre. Pacijenti često saznaju da su zaraženi tek kad dođe do uznapredovale faze bolesti, poput ciroze ili raka jetre.
Koje preventivne mjere mogu pomoći u zaštiti od infekcije?
S obzirom na to da mnogi oblici hepatitis mogu biti spriječeni, prevencija igra ključnu ulogu.
Vakcine su dostupne I visoko efikasne protiv hepatitis A I B. Redovna vakcinacija djece, zdravstvenih radnika već je donijela rezultate širom svijeta. Pored vakcinacije, važno je korištenje kondoma, izbjegavanje dijeljenja ličnih predmeta kao što su britvice i četkice za zube, zajednička upotreba igala
I pribora za intravenoznu aplikaciju narkotika, te osiguranje sterilnih uvjeta tokom svih medicinskih i kozmetičkih zahvata (piercing, tetoviranje, manikir), rad s populacijom korisnika narkotika, uključujući programe smanjenja štete (programi zamjene igala I šprica u populaciji osoba koje injektiraju droge). Također, izuzetno je važno da se rizične osobe redovno testiraju.
Postoji li vakcina za sve vrste hepatitisa?
Za hepatitis A i B postoje vrlo efikasne vakcine koje pružaju dugoročnu zaštitu. Nažalost, za hepatitis C vakcina još ne postoji, iako su istraživanja u toku. Vakcina za hepatitis E postoji, ali je dostupna samo u nekim zemljama. Hepatitis D se može prevenirati vakcinacijom protiv hepatitisa B, pošto se hepatitis D javlja isključivo kod osoba koje su već zaražene hepatitisom B.
Kako se postavlja dijagnoza hepatitisa?
Dijagnoza se postavlja laboratorijskim testiranjem krvi – prvo se traže specifična antitijela i antigeni virusa, zatim se PCR metodom detektuje prisustvo virusne RNK ili DNK. Dodatno se prate funkcije jetre putem biohemijskih testova, a u nekim slučajevima se rade i ultrazvuk, elastografija – fibroscen jetre.
Koje su danas dostupne opcije liječenja hepatitisa B i C?
Za hepatitis B postoje antivirusni lijekovi koji uspješno kontrolišu bolest, ali ne dovode do potpunog izlječenja – terapija se često uzima dugoročno. Za hepatitis C danas imamo revolucionarne terapije – tzv. direktno djelujući antivirusni lijekovi (DAA) – koji omogućavaju potpuno izlječenje hepatitis C u preko 95% slučajeva, uz minimalne nuspojave.
Može li se hepatitis C danas u potpunosti izliječiti?
Da. Zahvaljujući DAA terapiji, liječenje hepatitisa C je brzo, efikasno i dostupno – traje između 8 i 12 sedmica, a rezultati su izuzetno dobri. U većini slučajeva infekcija se trajno eliminiše iz organizma.
Kako izgleda život oboljelih od hepatitisa? Mogu li oni normalno živjeti uz terapiju?
Apsolutno. Uz ranu dijagnozu i odgovarajuću terapiju, kvalitet života može ostati gotovo nepromijenjen. Važno je izbjegavati alkohol, redovno pratiti stanje jetre i voditi zdrav način života. Osobe koje se izliječe od hepatitisa C mogu nastaviti sa svim aktivnostima bez ograničenja.
Zašto je važno obilježavati Svjetski dan hepatitisa?
Svjetski dan hepatitis održava se svake godine 28.jula s ciljem podizanja svijesti javnosti o važnosti prevencije, ranog otkrivanja I liječenja virusnih hepatitisa.
Ovaj dan je prilika da se podigne svijest o jednoj od najsmrtonosnijih, ali i najviše zanemarenih infekcija današnjice. To je prilika da se govori o prevenciji, ranom otkrivanju i dostupnim metodama liječenja, kao i da se razbiju predrasude koje prate ovu bolest.
Koliko je testiranje važno i da li je dostupno u BiH?
Testiranje je ključni korak u borbi protiv hepatitisa, jer mnogi zaraženi nemaju simptome. U BiH su testiranja dostupna u domovima zdravlja, bolnicama, klinikama, a sve više se organizuju i javne akcije i kampanje. Ipak, potrebne su dodatne mjere kako bi testiranje bilo besplatno i dostupno svima.
Ko bi se trebao redovno testirati na hepatitis?
To su prvenstveno osobe koje su primale transfuzije krvi prije 1995. godine, korisnici droga, osobe koje su prošle kroz invazivne medicinske zahvate u nesigurnim uslovima, zdravstveni radnici, osobe sa rizičnim spolnim ponašanjem (učestalo mijenjanje partnera, nekorištenje kondoma), zatvorenici, trudnice, te osobe koje već imaju neku hroničnu bolest jetre ili HIV, članovi obitelji koji u zajedničkom domačinstvu žive s osobom koja boluje od virusnog hepatitis, osobe s tetovažama I piercingom.
Iz Vašeg profesionalnog iskustva, kako izgleda borba s hepatitisom iz ugla pacijenata?
Borba s hepatitisom zna biti duga i emocionalno iscrpljujuća, naročito kada pacijent sazna za dijagnozu u poodmakloj fazi. Strah od stigme i neizvjesnosti dodatno pogoršavaju situaciju. No, uz savremenu terapiju i podršku, pacijenti imaju stvarnu šansu za izlječenje i povratak normalnom životu.
Koju biste poruku uputili građanima u povodu ovog dana?
Poruka je jednostavna – testirajte se!
To je prvi korak ka zaštiti vlastitog zdravlja i zdravlja zajednice. Edukacija, odgovorno ponašanje i rana dijagnoza ključ su prevencije i uspješnog liječenja hepatitisa.
Pravovremeno testiranje omogućava ranu dijagnozu, uspješnije liječenje I smanjuje rizik od ozbiljnih zdravstvenih komplikacija I sprečava transmisiju infekcije.
Borba protiv hepatitisa nije samo zadatak zdravstvenog sistema. To je odgovornost cijelog društva. Edukacija, informisanje, prevencija I destigmatizacija oboljelih su ključni koraci ka eliminaciji virusnih hepatitisa kao javnozdravstvenog problema.
Svjetska zdravstvena organizacija poziva sve zemlje da zajedno rade na eradikaciji virusnih hepatitis kao prijetnje javnom zdravstvu do 2030. godine.