Zapadni Nil, čikungunja, denga: Šta trebate znati o ljetnim bolestima koje prenose komarci
Virus Zapadnog Nila u Italiji, čikungunja u Kini, denga u Francuskoj. Dok je ljeto u punom cvatu, komarci rade ono "što im je posao": drže nas budnima noću i šire vektorske viruse.
Europske zemlje, posebno na jugu, već su prijavile svoj udio izbijanja bolesti ovog ljeta, dok Kina bilježi alarmantan porast slučajeva čikungunje. Iako ove bolesti nisu nove, njihova prisutnost u Europi se mijenja jer klimatske promjene čine uvjete okoline pogodnijima za određene vrste komaraca.
Evo što trebate znati.
Virus Zapadnog Nila
Virus Zapadnog Nila endemski je za Europu - što znači da se nalazi diljem kontinenta tijekom cijele godine. Virus širi Culex pipiens, ili sjeverni kućni komarac (porijeklom iz Europe), koji ga prenosi sa zaraženih ptica na ljude i neke životinje. Asimptomatski je kod 80 posto ljudi - ali može dovesti do groznice, a u težim slučajevima uzrokovati neurološke bolesti i postati smrtonosan.
Do sada je u 2025. godini pet zemalja u Europi prijavilo slučajeve virusa Zapadnog Nila kod ljudi: Bugarska, Francuska, Grčka, Italija i Rumunija. Italija je posebno zabilježila porast u posljednjih nekoliko sedmica, sa 145 potvrđenih slučajeva do 5. augusta, uključujući 12 smrtnih slučajeva.
Normalno je vidjeti "nagli porast" broja slučajeva u ovo doba godine, rekao je Tamas Bakonyi, glavni stručnjak za vektorske i zoonotske bolesti u Europskom centru za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC).
"Možemo očekivati da će ove godine biti i relativno intenzivna sezona Zapadnog Nila, ali to još ne znamo jer smo na samom početku sezone", rekao je Bakonyi.
Iako je prisutan u Europi od 1960-ih, posljednjih godina došlo je do porasta broja prijavljenih slučajeva. To se poklopilo s geografskim širenjem prema sjeveru - od virusa koji je bio pretežno prisutan u južnoj Europi, sada se pojavljuje u Njemačkoj, Poljskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, pa čak i nekim baltičkim zemljama.
"Bit će sve veći broj u sjevernijim zemljama, a geografsko širenje moglo bi se proširiti na Skandinaviju ili više na sjeverozapadni dio Europe, gdje je do sada bilo samo sporadičnih slučajeva", rekao je Bakonyi.
Trenutno ne postoji cjepivo za ljude protiv virusa Zapadnog Nila. Međutim, dostupno je cjepivo za konje, a u razvoju su i neka cjepiva za ptice.
Denga i čikungunja
Dengue i čikungunja nisu endemske za Europu, jer se trenutno pojavljuju samo ljeti. Ove viruse šire zaraženi komarci vrste Aedes albopictus ili azijski tigrasti komarci, invazivna vrsta u Europi, a životinje domaćini nisu uključene u ciklus prijenosa.
Denga groznica može uzrokovati simptome slične gripi, poput groznice, glavobolje, mučnine te bolova u zglobovima i mišićima. U težim slučajevima može uzrokovati krvarenje iz desni, bol u trbuhu, pa čak i smrt. Vjerovatnost razvoja teške denge, koja bi mogla postati hemoragična, veća je ako je netko bio zaražen više od jednom. Posebno je opasna za starije osobe, trudnice i djecu. Međutim, smrtnost je niska u Europi - u 2024. nije bilo smrtnih slučajeva od denge.
Simptomi čikungunje slični su denga groznici i uključuju visoku temperaturu, glavobolju, mučninu, osip te bolove u mišićima i zglobovima. Riječ čikungunja dolazi iz jezika Kimakonde u južnoj Tanzaniji i znači "ono što se savija", opisujući način na koji se pacijenti često savijaju od jakih bolova u zglobovima. Većina ljudi se oporavi, iako 30 do 40 posto oboljelih razvije kronični artritis. Posebno je opasna za starije osobe, trudnice i djecu.
Većina slučajeva denge i čikungunje prijavljenih u Europi su uvezeni slučajevi, što znači da se radi o ljudima koji se vraćaju iz područja s tekućim epidemijama, koje se zatim mogu širiti lokalno.
U 2025. godini velike epidemije su se događale na nekoliko otoka u Indijskom oceanu, uključujući francuske otoke Réunion i Mayotte, kao i Mauricijus. Virus se također širi na Madagaskar, Somaliju i Keniju.
Svjetska zdravstvena organizacija izdala je hitan poziv na djelovanje kako bi se spriječilo da se ove zaraze pretvore u epidemiju.
"WHO primjećuje isti obrazac od početka 2025., gdje su isti otoci koji su bili pogođeni prije 20 godina imali vrlo velike epidemije, poput Réuniona, Mayottea i Mauricijusa", rekla je Diana Rojas Alvarez, voditeljica WHO-ovog tima za arboviruse, tijekom nedavne konferencije za novinare. "Pozivamo na hitno djelovanje kako bismo spriječili da se povijest ponovi".
Uz uvezene slučajeve, broj lokalno prenesenih slučajeva u Europi također se povećava jer su se komarci vrste Aedes proširili po cijelom kontinentu tokom posljednje dvije decenije, potaknuti porastom temperature i promjenom vremena.
Studija objavljena u magazinu The Lancet Planetary Health ranije ove godine ispitala je kako su klima i drugi faktori utjecali na širenje denge i čikungunje u Europi tokom proteklih 35 godina, te je otkrila da su epidemije postale češće i teže od 2010. godine, u skladu s porastom temperatura.
"Naši nalazi ističu da EU prelazi iz sporadičnih epidemija bolesti koje prenosi Aedes prema endemskom stanju", navodi se u studiji.
Do 30. jula, dvije zemlje u Europi prijavile su slučajeve denge i čikungunje u 2025. godini: Francuska i Italija. U Francuskoj je ove godine zabilježeno 49 lokalnih slučajeva čikungunje u 14 klastera.
Veliki broj klastera bolesti virusa chikungunya u Francuskoj "neobičan je u usporedbi s prethodnim godinama", rekao je Bakonyi, ali se može objasniti stalnim izbijanjima zaraze na Réunionu i Mayotteu, koje posjećuje mnogo posjetitelja iz kontinentalne Francuske.
Za bolesti poput denge i čikungunje, koje su sve prisutnije zbog širenja tigrastih komaraca u Europi, stručnjaci očekuju da će broj slučajeva nastaviti rasti i upozorili su da bi mogle postati endemske. U najgorim klimatskim scenarijima, studija Lancet procjenjuje da bi se širenje denge i čikungunje moglo povećati pet puta u odnosu na sadašnju stopu do 2060. godine.
"Očekujemo da će u budućnosti doći do povećanja broja lokalnih epidemija ako se trenutni trendovi nastave", rekao je Bakonyi, navodeći međunarodna putovanja i topla ljeta.
Cjepiva protiv denge i čikungunje odobrena su za ljudsku upotrebu u Europi. Postoje dva cjepiva protiv denge - uključujući verziju koja se preporučuje osobama koje su već preboljele dengu, budući da ih to izlaže većem riziku. Dostupna su i dva cjepiva protiv čikungunje, iako postoje sigurnosne zabrinutosti oko jednog od njih.
