Zadebljani, žuti, lomljivi nokti? Ne ignorišite ove znakove, možda imate gljivice
Naučite prepoznati prve simptome/Pinterest
Gljivične infekcije nokta, tzv. onihomikoze su najčešća bolest noktiju, a do njih dolazi zbog prekomjernog razmnožavanja gljivica u noktu, ispod ploče nokta ili na njoj. Češće se javljaju na noktima nogu nego na noktima ruku, te osim što predstavljaju estetski problem, ako se ne liječe mogu dovesti do potpunog uništenja nokta. Ponekad gljivice zahvataju samo dio nokta, no mogu zahvatiti čitav nokat ili nekoliko njih. U određenim slučajevima mogu se proširiti i na druge dijelove tijela, a zarazom mogu uzrokovati bolest i kod druge osobe.
Početni stadij gljivične infekcije započinje na unutrašnjoj strani ploče nokta žućkastom tačkom ispod nokta, uz njegov slobodni ćošak. Manifestira se kao promjena boje nokta – nokat postaje bjelkast i žut. Ako se gljivica širi dublje u nokat, dolazi do promjene građe nokta što se očituje zadebljanjem, iskrivljenjem, krhkošću nokta, ljuskanjem i nokat poprima zelenosmeđu boju.
Gljivice koje ih uzrokuju (u 60-80%) slučajeva su dermatofiti (gljivice koje uzrokuju i atletsko stopalo), a mogu ih uzrokovati i kvasci iz roda Candida, te plijesni koje vole napadati nokte koji su već slabi. Najčešći način ulaska gljivica u nokat su sitna oštećenja na njemu, te s obzirom na to da sa godinama nokti postaju skloniji pucanju, razlog je to što su gljivične infekcije češće kod starijih osoba. Važno je naglasiti da ako se gljivične infekcije nokta ne liječe, infekcija buja, a jedna od najčešćih posljedica, uz jako izobličenje nokta, je bol, koja ako se radi o noktu na stopalu može učiniti nepodnošljivim hodanje u cipelama.
Način života koji karakterizira nošenje neprozračne obuće u kojoj se noga znoji, zatim često vlaženje prstiju šaka i stopala, oštećenje nokta, izloženost nedovoljno dezinficiranim površinama (bazeni, svlačionice i tuševi u sportskim i drugim objektima) doprinose znatnijem porastu učestalosti gljivičnih oboljenja noktiju. Također, važno je napomenuti da kod određenih skupina bolesnika postoji veća predispozicija za razvoj onihomikoze. To su prvenstveno osobe starije životne dobi kod kojih je slabija cirkulacija, osobe koje boluju od periferne neuropatije, dijabetičari, osobe koje boluju od psorijaze, imunosuprimirani bolesnici, kao i sportaši. Razlog pojave gljivičnih infekcija noktiju mogu biti i genetski faktori, deformacija stopala, nošenje preuske obuće, kao i razni metabolički poremećaji.
Bitno je naglasiti da onihomikoze ne prolaze same od sebe. Ako se ne liječe mogu dovesti do trajnog propadanja noktiju, širenja gljivične infekcije na stopalo (tzv. atletsko stopalo) te zaraze opasne za druge. Zbog svega toga potrebno je na vrijeme prepoznati gljivična oboljenja noktiju i započeti adekvatno liječenje.
Kako prepoznati gljivice na noktima – i zašto je važno reagirati na vrijeme
Gljivične infekcije noktiju, poznate kao onihomikoze, spadaju među najčešće bolesti koje zahvaćaju nokte – osobito na stopalima. Iako na prvi pogled djeluju kao estetska neugodnost, ako se ne liječe, mogu dovesti do ozbiljnijih problema, uključujući trajno oštećenje nokta i širenje infekcije.
Kako ih prepoznati?
Infekcija obično počinje postepeno – pojavom žućkaste ili bjelkaste tačke ispod nokta, najčešće uz njegov slobodan rub. Kako gljivice napreduju, nokat mijenja boju (poprima sivkaste, zelenkaste ili smeđe nijanse), postaje deblji, lomljiv i neravan, a površina se može početi listati. Gljivice koje ih uzrokuju (u 60-80%) slučajeva su dermatofiti (gljivice koje uzrokuju i atletsko stopalo), a mogu ih uzrokovati i kvasci iz roda Candida, te plijesni koje vole napadati nokte koji su već oštećeni. Najčešći način ulaska gljivica u nokat su sitna oštećenja na njemu, te s obzirom na to da sa godinama nokti postaju skloniji pucanju, razlog je to što su gljivične infekcije češće kod starijih osoba. U uznapredovalim slučajevima dolazi do deformacije nokta, pa čak i boli pri hodanju – osobito ako se radi o noktu na nozi.
Ko je u većem riziku?
Infekcije češće pogađaju starije osobe, sportaše, dijabetičare te osobe sa slabijom cirkulacijom ili imunološkim sistemom. No, rizik povećavaju i svakodnevne navike: nošenje zatvorene i neprozračne obuće, često izlaganje vlagi, oštećenja noktiju, kao i boravak na mjestima poput bazena, teretana i zajedničkih tuševa – gdje gljivice lako pronalaze “novog domaćina”.
Zašto liječenje ne treba odgađati?
Onihomikoze ne prolaze same od sebe. Štoviše, neliječene infekcije mogu se proširiti na okolnu kožu i druge nokte te predstavljati izvor zaraze za druge osobe. S obzirom na to da liječenje može potrajati – osobito ako je infekcija dublja – pravovremeno prepoznavanje simptoma i početak terapije ključni su za uspješan ishod.
U liječenju se koriste lokalni pripravci poput medicinskih lakova ili krema, a u ozbiljnijim slučajevima liječnik može preporučiti i sistemsku terapiju u obliku tableta. Koji pristup je najbolji, ovisi o težini infekcije, uzročniku i individualnim zdravstvenim faktorima, piše Index.
