To rade milioni ljudi, a nisu čak ni svjesni: Ova navika uništava vaše pamćenje!
Ta česta navika mogla vi vam dugoročno oštetiti mozak/Ilustracija
Jeste li primijetili da vam pamćenje slabi? Sve češće zaboravljate gdje ste ostavili ključeve, teško se prisjećate imena poznanika ili vam izmiču detalji razgovora? S godinama, stresom i savremenim načinom života, naš mozak prolazi kroz promjene koje mogu uticati na sposobnost pamćenja.
Jednostavna dnevna navika mogla bi narušiti vaše pamćenje, ali neuronaučnik dr. Ramon Velazquez kaže da mala promjena u ponašanju može pomoći u zaštiti zdravlja mozga. Milioni ljudi svakodnevno praktikuju ovu naviku ne shvatajući njen uticaj na kognitivnu funkciju, piše Express.
Jedenje bez pažnje, odnosno konzumiranje hrane dok smo ometeni, moglo bi ubrzati slabljenje pamćenja, posebno kod osoba starijih od 40 godina. "Većina ljudi nema pojma da ovo uobičajeno ponašanje utiče na njihovo pamćenje. To je nešto što milioni rade više puta dnevno ne razmišljajući o tome", objasnio je dr. Velazquez, savjetnik za neuronauku i istraživački saradnik u Mind Lab Pro.
Veza između nesvjesnog jedenja i slabljenja pamćenja jača je nego što većina ljudi misli. Kada jedemo dok gledamo televiziju, skrolamo po društvenim mrežama ili radimo za računarom, mozak prelazi na autopilot. "Kada jedemo bez pažnje, propuštamo odličnu priliku da uključimo mozak. Probava počinje u mozgu, a ne u želucu. Pogled, miris i iščekivanje hrane pokreću važne kognitivne procese koji pripremaju tijelo za efikasnu obradu hranjivih tvari", rekao je doktor.
Kako ljudi stare, mozak postaje osjetljiviji na upale i oksidativni stres, a oboje se pogoršava lošim prehrambenim navikama. Studije pokazuju da nesvjesno jedenje često vodi ka povećanom unosu prerađene hrane bogate šećerom i nezdravim mastima – poznatim uzročnicima ubrzanog kognitivnog propadanja.
"Mozak čini samo 2% tjelesne mase, ali troši oko 20% energetskih resursa tijela. Kvalitet goriva koje mu dajete, kao i način na koji to radite, direktno utiču na kognitivne funkcije – posebno na formiranje i prisjećanje pamćenja", naglasio je dr. Velazquez. Preporučuje male, ali efikasne prilagodbe u svakodnevnim prehrambenim navikama kako bi se zaštitilo pamćenje i kognitivno zdravlje.
Jedan od najjednostavnijih koraka je kreirati namjenski prostor za obroke i užine. Jedenje za radnim stolom, ispred televizije ili stajanje pored frižidera podstiče rastreseno jedenje i smanjuje angažman mozga u tom procesu. Usporavanje tempa jela je još jedan ključni korak.
Dr. Velazquez predlaže pravilo od 20 minuta – odvojite najmanje 20 minuta za obrok, uz svjesno žvakanje i pauze između zalogaja. Istraživanja pokazuju da mozgu treba otprilike toliko da registruje sitost, pa sporije jedenje ne samo da pomaže probavi, već i jača kognitivne puteve vezane za pamćenje, prenosi Večernji list. Još jedna važna praksa je angažovanje svih čula tokom jela. Posmatranje hrane – njenih boja, mirisa i teksture prije zalogaja – može poboljšati rad mozga.
Prepoznavanje specifičnih okusa i uočavanje promjena koje se dešavaju tokom žvakanja aktivira više regija u mozgu, pomažući u jačanju neuronskih mreža povezanih s pamćenjem. Uvođenjem jednostavnih, ali svjesnih promjena, odrasli stariji od 40 godina mogu poboljšati pamćenje i kognitivne funkcije, osiguravajući zdraviji mozak u godinama koje dolaze.
