Stručnjaci riješili dilemu: Trebamo li začepiti nos kada skačemo u more ili bazen?
Dobra ideja ili dječja navika?/FreePik
Mnogi se ljeti vesele skakanju u osvježavajuće more, jezero ili bazen. No, taj trenutak slobodnog pada može popratiti i instinktivni pokret – čvrsto stiskanje nosa prstima. Radimo li to iz navike, straha od neugodnog osjećaja vode u sinusima ili postoji dublji, sigurnosni razlog? Odgovor je složeniji nego što se čini i krije pravila kojih bismo se svi trebali pridržavati, a posebno jedno ključno, vezano uz trajanje od samo pet sekundi.
Zašto nam voda ulazi u nos?
Kada skačemo u more ili bazen, pogotovo na noge, sila udara potiskuje vodu prema gore, ravno u naše nosnice. Problem nije samo u vodi, već u onome šta ona čini našem osjetljivom sistemu. Unutrašnjost nosa i sinusa obložena je nježnom sluznicom koja burno reagira na naglu promjenu okoline.
Hemijski sastav vode u bazenima, s hlorom i drugim sredstvima, dodatno pojačava iritaciju, uzrokujući onaj poznati osjećaj pečenja i žarenja. No, čak i voda iz jezera može izazvati nelagodu. Kada voda pod pritiskom uđe u sinuse, može uzrokovati glavobolju, osjećaj začepljenosti, pa čak i curenje nosa satima nakon izlaska iz vode.
Instinktivni pokret ili loša navika?
Treneri plivanja i iskusni plivači uglavnom se slažu: držanje nosa rukom je loša navika koju treba izbjegavati, a za to postoje tri razloga.
Sprječava učenje pravilnog disanja: Ključna vještina u vodi je kontrolirani izdisaj kroz nos. Stvaranjem konstantnog mlaza mjehurića sprječava se ulazak vode. Držeći nos, nikada nećete savladati ovu temeljnu tehniku koja je osnova za efikasno plivanje.
Ograničava pokretljivost: Jedna ruka na nosu znači jedna ruka manje za plivanje, održavanje ravnoteže ili bilo kakvu reakciju u vodi.
Rizik od ozljede: Prilikom skoka s veće visine, udar vode može vašu ruku snažno gurnuti prema licu, što može rezultirati neugodnim udarcem ili čak posjekotinama od noktiju.
Štipaljke za nos, popularne u sinhroniziranom plivanju, mogu biti rješenje za osobe s izrazito osjetljivim sinusima, ali za većinu rekreativaca predstavljaju prepreku. One ograničavaju snažan izdisaj, ključan pri većim naporima, i potiču zadržavanje daha, što dovodi do bržeg umaranja, piše wallenswim.com.
Skrivena opasnost barotraume
Prava opasnost skakanja, pogotovo s visine ili tokom zarona, nije samo voda u nosu, već nagla promjena pritiska. U našem tijelu ima zrakom ispunjenih šupljina, srednje uho i sinuse, koje moraju izjednačiti unutrašnji pritisak s vanjskim. Ako se to ne dogodi, nastaje barotrauma.
Prema Boyleovom zakonu, kako se spuštamo dublje, okolni pritisak raste, a volumen zraka u našim sinusima i ušima se smanjuje. To stvara vakuum koji uvlači sluznicu, uzrokujući bol, oticanje, a u težim slučajevima i pucanje kapilara te krvarenje.
Sinusna barotrauma, poznata i kao "sinus squeeze", drugi je najčešći problem kod ronioca, odmah nakon barotraume uha. Simptomi uključuju oštru bol u području čela ili obraza, krvarenje iz nosa, pa čak i zubobolju ako su zahvaćeni maksilarni sinusi.
Upravo ovdje začepljivanje nosa dobiva svoj smisao, ali kao prvi korak u tehnici izjednačavanja pritiska.
Valsalvin manevar i ključno pravilo od pet sekundi
Najpoznatija metoda, koju uče gotovo svi ronioci, jeste Valsalvin manevar: stisnite nosnice i nježno puhnite kroz nos. To povećava pritisak koji otvara Eustahijeve tube (kanale koji povezuju grlo sa srednjim uhom) i omogućuje ulazak zraka te izjednačavanje pritiska.
Međutim, ova tehnika nosi i rizike ako se izvodi nepravilno. Tu na scenu stupa ključno pravilo od pet sekundi.
Stručnjaci iz organizacije Divers Alert Network (DAN) upozoravaju: "Pritisak se ne smije održavati duže od pet sekundi, niti se smije puhati prejako. Prevelika sila može dramatično povećati pritisak tjelesnih tekućina, uključujući i tekućinu u unutarnjem uhu, što može dovesti do rupture delikatnih struktura i trajnog oštećenja sluha.
Praktični savjeti za siguran skok
Najbolja prevencija ulaska vode u nos jeste konstantan i lagan izdisaj kroz nos netom prije i tokom uranjanja. Vježbajte ovo u plitkom, radeći jednostavne urone licem u vodu.
Ako ste prehlađeni, imate alergiju ili upalu sinusa, izbjegavajte skakanje. Začepljeni kanali onemogućuju izjednačavanje pritiska i gotovo garantiraju bolnu barotraumu.
Prilikom skoka s veće visine, držite tijelo što ravnije, a nožne prste ispružene. To će smanjiti površinu udara i silu kojom voda prodire prema licu.
Ako osjetite i najmanji pritisak u ušima ili sinusima, odmah nježno izjednačite. Ne čekajte da bol postane jaka.
