Šta je leptospiroza? Evo šta sve trebate znati o zarazi koja se širi Sarajevom
Zavodu za javno zdravstvo Kantona Sarajevo prijavljeno je 17 laboratorijski potvrđenih slučajeva infektivne bolesti leptospiroze u periodu od 14. do 21. maja 2025. godine.
Dva pacijenta sa simptomima visoke tjelesne temperature (iznad 39°C) koja traje više dana, uz prisutne respiratorne i/ili gastrointestinalne tegobe.hospitalizirana, hospitalizirana su na Klinici za infektivne bolesti KCUS-a.
Stoga, Klinički centar Univerziteta u Sarajevu je građanima preporučio da se u slučaju pojave simptoma odmah obrate ljekaru.
Važno je, prije svega, znati šta izazvu ovu bolest, koji su njeni simptomi i kako se liječi.
Šta je leptospiroza?
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO/WHO) leptospirozu definiše kao zaraznu bolest uzrokovanu patogenim bakterijama zvanim leptospire, koje se prenose direktno ili indirektno sa životinja na ljude. Stoga je riječ o zoonozi. Prenos sa čovjeka na čovjeka dešava se veoma rijetko.
Leptospiroza je endemična u mnogim zemljama, moguće i širom svijeta. Često ima sezonsku distribuciju, a pojavljuje se usljed povećanja nivoa padavina ili pri višim temperaturama. Međutim, bolest se može javiti tokom cijele godine. Epidemije mogu biti povezane sa promjenama u ljudskom ponašanju, kontaminacijom vode životinjama ili kanalizacijom, promjenama u gustini životinjskih rezervoara, ili se mogu javiti nakon prirodnih nepogoda poput poplava.
Dijagnozu leptospiroze treba razmotriti kod svakog pacijenta koji se javi sa sljedećim simptomima: nagli nastup groznice, drhtavica, crvenilo očne spojnice, glavobolja, bolovi u mišićima i žutica.
Period inkubacije obično traje 5-14 dana, ali može biti u rasponu od 2 do 30 dana.
Kliničari ne bi smjeli čekati rezultate laboratorijskih testova prije nego što započnu liječenje antibioticima jer serološki testovi postaju pozitivni tek oko sedmicu dana nakon početka bolesti, a kulture mogu postati pozitivne tek nakon nekoliko sedmica.
Preporučuje se kontinuirani nadzor i uspostava sistema za prijavljivanje slučajeva.
Prevencija i kontrola trebaju biti usmjerene na:
- izvor infekcije
- put prijenosa između izvora infekcije i ljudskog domaćina
- ili infekciju ili bolest kod ljudskog domaćina.
Mjere kontrole mogu se usmjeriti na lokalne životinjske rezervoare, a takve mjere uključuju:
- smanjenje populacije određenih životinjskih rezervoara, npr. štakora;
- odvajanje životinjskih rezervoara od ljudskih naselja pomoću ograda i zaštitnih mreža;
- vakcinaciju pasa i stoke;
- uklanjanje otpada i održavanje čistoće oko ljudskih naselja;
- poticanje ljudi da ne ostavljaju hranu naokolo, posebno u rekreacijskim područjima gdje mogu biti prisutni štakori.
