Prva velika studija povezala pušenje kanabisa sa smrtonosnim karcinomima

Iako mnogi smatraju da je konzumacija kanabisa za rekreativni osjećaj euforije sigurnija alternativa korištenju duhana ili čak konzumiranju alkohola, nedostatak je dokaza o dugoročnim zdravstvenim utjecajima ove droge. Ono malo što je poznato sugerira da možda nije tako bezopasna kao što neki misle.

Nova studija Američkog društva za glavu i vrat otkriva da pretjerana upotreba kanabisa može povećati rizik od razvoja bilo kojeg karcinoma glave ili vrata, uključujući oralni, orofarinksa, nazofarinksa, žlijezda slinovnica i grkljana.

Autori studije, predvođeni epidemiologom Tylerom Gallagherom s Univerziteta Južne Kalifornije u Los Angelesu, ističu da njihove rezultate treba "oprezno tumačiti", jer postoji mogućnost da nisu u potpunosti kontrolisali faktore poput konzumacije alkohola i duhana, kao i HPV statusa – svi faktori koji mogu doprinijeti riziku od razvoja karcinoma glave i vrata.

Štaviše, studija nije mjerila količinu ili jačinu kanabisa koju su učesnici konzumirali, niti koliko često su ga koristili, kao ni način na koji su ga konzumirali (da li su ga udisali, pušili ili unosili oralno).

Ipak, hirurg za glavu i vrat Niels Kokot s Univerziteta Južne Kalifornije naglašava: "Ovo je jedna od prvih studija – i najveća za koju znamo do danas – koja povezuje karcinom glave i vrata s upotrebom kanabisa. Otkrivanje ovog faktora rizika je važno jer karcinom glave i vrata može biti preventabilan kada ljudi znaju koje ponašanje povećava njihov rizik."

Istraživanje se oslanjalo na 20 godina kliničkih zapisa 116.076 pojedinaca kojima je dijagnosticiran poremećaj povezan s upotrebom kanabisa, što je bilo "dovoljno značajno da uzrokuje fizičke ili emocionalne simptome uz nemogućnost prestanka korištenja kanabisa."

Ova grupa je zatim upoređena s kohortom od gotovo 4 miliona pojedinaca koji nisu imali poremećaj povezan s upotrebom kanabisa.

Na kraju, relativni rizik od razvoja karcinoma glave i vrata bio je 3,5 do 5 puta veći kod onih s poremećajem upotrebe kanabisa nego kod onih bez tog poremećaja.

Da bi se to stavilo u perspektivu, relativni rizik od razvoja karcinoma glave i vrata kod ljudi koji koriste duhan je 2 do 10 puta veći nego kod onih koji ne koriste, dok je relativni rizik kod ljudi koji konzumiraju alkohol 5,7 za oralne i farinksne karcinome, te 3,2 za karcinom grkljana.

"S obzirom da je naša kohorta uključivala one s najvećom upotrebom kanabisa, možemo procijeniti da je povezanost upotrebe kanabisa viđena u ovoj studiji s rizikom razvoja karcinoma glave i vrata bila nešto manja od one kod upotrebe alkohola i duhana," zaključuju Gallagher i njegovi saradnici.

Rezultati su intrigantni, ali potrebno je više istraživanja kako bi se utvrdilo da li je ova povezanost uzročna i koji mehanizmi bi mogli biti u igri. Pretpostavlja se da su trenutni učesnici bili teški korisnici kanabisa zbog njihove dijagnoze poremećaja upotrebe kanabisa, ali njihova stvarna upotreba nikada nije pravilno mjerena.

Prethodne kliničke studije koje su istraživale povezanost između upotrebe kanabisa i karcinoma glave i vrata dale su različite rezultate, a većina nije našla povezanost čak ni nakon praćenja korisnika kanabisa do osam godina.

Ranije ove godine, Američka agencija za suzbijanje droga (DEA) najavila je planove za ublažavanje federalnih ograničenja na kanabis, prekvalifikacijom iz droge s Popisa I u manje restriktivnu drogu s Popisa III.

Naučnici se nadaju da će ovaj potez ukloniti neke od trenutnih prepreka za istraživanje kanabisa, otvarajući polje istraživanja kao nikada do sada.