Naučnici tvrde: Ova svakodnevna greška doprinosi razvijanju najsmrtonosnijeg raka
Greška koju milioni ljudi čine svakodnevno mogla bi povećati rizik od raka gušterače, javlja The Sun.
Nova studija povezala je 27 bakterija i gljivica u ustima ljudi s 3,5 puta većim rizikom od bolesti, što je podsjetnik svima da redovno peru zube i koriste zubni konac.
Stručnjaci već znaju da su ljudi s lošim zdravljem zubi podložniji raku gušterače i nedavno su otkrili da bakterije mogu putovati progutanom slinom u gušteraču. Ipak, nova studija koju je vodio NYU Langone Health, akademski medicinski centar i bolnica u New Yorku, objavljena u časopisu Jama Oncology, ide dalje i sugeriše koje vrste bakterija zajedno mogu biti uključene.
Koautor studije Richard Hayes, profesor na Medicinskom fakultetu NYU Grossman, rekao je: "Jasnije je nego ikad da četkanje i korištenje zubnog konca ne samo da može pomoći u sprječavanju parodontalne bolesti, već može i zaštititi od raka".
U studiji su istraživači procijenili genetski sastav mikroba prikupljenih iz sline 122.000 muškaraca i žena. Istraživači su ih pratili oko devet godina kako bi zabilježili bilo kakvu prisutnost tumora.
Od 122.000 ljudi koji su dali uzorke, 445 je razvilo rak gušterače, u usporedbi s 445 ljudi koji nisu imali rak. Od tih 890 ljudi, 474 (53,3 posto) bili su muškarci, a tipična dob bila je 67 godina.
Studija je otkrila da su tri oralna bakterijska parodontalna patogena (P. gingivalis, E. nodatum i P. micra) povezana s povećanim rizikom od raka gušterače. Skeniranje cijele skupine bakterija također je otkrilo osam oralnih bakterija povezanih sa smanjenim rizikom od raka gušterače i 13 oralnih bakterija povezanih s povećanim rizikom.
Od gljivica, Candida je bila povezana s povećanim rizikom od raka gušterače i pronađena je i u uzorcima tumora gušterače. Zajedno, 27 mikroba povećalo je šanse za razvoj raka gušterače za više od tri puta, otkrio je tim istraživača.
Naučnici su također, po prvi put, uspjeli razviti alat koji bi mogao procijeniti rizik od raka kod osobe.
Koautorica studije Jiyoung Ahn, profesorica na Medicinskom fakultetu Grossman Univerziteta New York, rekla je:
- Profiliranjem bakterijskih i gljivičnih populacija u ustima, onkolozi bi mogli prepoznati one kojima je probir na rak gušterače najpotrebniji.
Alfie Bailey-Bearfield, privremeni voditelj istraživanja u Pancreatic Cancer UK, dodao je:
- Još uvijek mnogo toga ne znamo o tome kako i zašto ljudi razvijaju rak gušterače, ali postoji sve veći interes za ulogu promjena u mikrobiomu. Ova velika studija doprinosi sve većem broju dokaza da mikrobi poput bakterija i gljivica koje se nalaze u našim ustima i crijevima mogu biti uključene u razvoj, napredovanje i odgovor na liječenje raka.
- Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se istražili mehanizmi kojima mikrobi u ustima povećavaju rizik od raka gušterače. Bolje razumijevanje ovog odnosa moglo bi pomoći u identifikuju ljudi koje treba pomno pratiti zbog bilo kakvih promjena na gušterači, dodao je.
- Tragično, više od polovine ljudi umire unutar tri mjeseca od dijagnoze raka gušterače. Rano otkrivanje ključno je za pružanje mnogo većem broju ljudi šanse za primanje potencijalno životno spasonosnog liječenja. Sve što možemo učiniti kako bismo poboljšali identifikaciju i praćenje rizičnih skupina pomoći će u poboljšanju užasno niskih stopa preživljavanja ove bolesti, istakao je stručnjak.
Prošle godine, isti tim naučnika otkrio je vezu između određenih oralnih bakterija i povećanog rizika od razvoja karcinoma pločastih stanica glave i vrata, skupine karcinoma koji nastaju u ustima i grlu.
