Kakva je razlika između sunčanice i toplotnog udara: Šta uraditi ako vas pogode
Sunčanica i toplotni udar nisu uopće bezopasni
Visoke temperature koje su pogodile ne samo našu zemlju, nego i cijelu evropu, mogu donijeti i ozbiljne zdravstvene teggobe. Najčešći zdravstveni problemi koji se mogu pojaviti zbog visokih temperatura i prekomjernog izlaganja suncu su sunčanica i toplozni udar.
Kako nastaju? Kako ih prepoznati? Kako ih razlikovati? Šta uraditi ako nas ipak pogode?
Prije svega, treba znati da se rizik da nas pogodi neka od ovih tegoba povećava ako obavljamo neke fizičke aktivnosti na suncu u toku najtoplijeg dijela dana. Zbog toga je potrebno, ako je ikako moguće, izbjegabati boravak na otvorenom u toku najtopolijih dijelova dana, ili se barem skloniti u hlad. Također, najjednostavnija mjera prevencije je da pijemo mnogo tekućine, a najbolja je voda i to rashlađena, ali ne smije biti prehladna.
Rashlađivanje poput umivanja glave i vrata, ili stavljanja mokre spužve ispod kape kojom se štitimo od sunca također je jedna od efikasnijih mjera prevecije.
Osnovna razlika između sunčanice i toplotnog udara je što sunčanica nastaje pri dugotrajnom izlaganju suncu, dok se toplotni udar može dogoditi bilo kada u uslovima kad se tijelo ne može riješiti viška topline proizvedene mišićnim radom potrebnim za održavanje aktivnosti.
Sunčanica je stanje koje nastaje kada dugo boravimo na suncu i ono zagrijava našu glavu, a time i „termostat“ koji se diže na više vrijednosti, npr. 40º C. U ovom slučaju, "termostat" je centar za regulaciju tjelesne temperature koji se nalazi na tjemenu te je doslovno prvi na direktnom udaru sunca, ako ne nosimo kapu. Problem nastaje kada vrijednosti u “termostatu“ dosegnu tih 40º C, a ostatak tijela je još uvijek na temperaturi nižoj za 2-3 stepena od one u „termostatu“. U tom trenutku centar za regulaciju temperature shvaća tu razliku kao da je tijelo pothlađeno te šalje signal za proizvodnju dodatne topline kako bi se ta razlika izjednačila. Tijelo zbog toga kreće drhtati, pojavljuje se osjećaj hladnoće iako je vanjska temperatura jako visoka.
Toplotni udar je ozbiljniji jer dolazi do zastoja u termoregulacijskom sistemu tijela. Tijelo se ne može ohladiti, tjelesna temperatura raste, a mogu se javiti i poremećaji svijesti, konvulzije, pa čak i smrt. Toplotni udar može nastati i u drugim uslovima visokih temperatura, ne samo izlaganjem suncu. Jedna od glavnih razlika između sunčanice i toplotnog udara je subjektivni osjećaj topline i vrućine. Osoba se osjeća vruće, koža je obično topla i crvena, ali suha. Suha je iz razloga jer se tijelo prestalo znojiti.
Prevencija je najbolje rješenje. Ako ipak primijetimo da smo mi sami, ili netko drugi, počeli razvijati simptome sunčanice, kao što su drhtanje i neugodan osjećaj hladnoće, tada se potrebno ohladiti. Ako smo u mogućnosti, najbolje bi bilo uroniti cijelo tijelo u hladnu vodu ili se tuširati hladnom vodom dok se dovoljno ne rashladimo. Ukoliko se na vrijeme ne poduzmu mjere hlađenja, može doći do poremećaja svijesti, osoba krene čudno govoriti i buncati. Razlog tome je jer hladnija krv iz tijela želi što prije ohladiti „termostat“ pa dotiče do njega u velikim količinama u mozak, koji u tome trenutku počinje oticati te čini po život opasno stanje.
