Burnout sindrom (sindrom izgaranja): Kako ga pobijediti?

Ako se zbog stalnog stresa osjećate bespomoćno, razočarano i potpuno iscrpljeno, možda imate burnout sindrom, odnosno sindrom izgaranja. Kada se to dogodi, problemi izgledaju nepremostivi, sve izgleda tmurno i negativno, a posebno je teško prikupiti snagu za nove izazove.

Nezadovoljstvo uzrokovano izgaranjem može ugroziti vaš posao, odnose i zdravlje. No, prepoznavanjem ranih simptoma možete poduzeti korake kako biste to spriječili. Ako smatrate da ste već doživjeli burnout sindrom, postoji mnogo stvari koje možete učiniti kako biste ponovno uspostavili ravnotežu i vratili pozitivnost i nadu u bolje sutra, N1.

Što je burnout sindrom ili sindrom izgaranja?

Burnout sindrom ili sindrom izgaranja je stanje emocionalne, fizičke i mentalne iscrpljenosti uzrokovane pretjeranim i dugotrajnim stresom. To se događa kada osoba osjeti preplavljenost, emocionalnu iscrpljenost i nesposobnost ispunjenja stalnih zahtjeva.

Kako se stres nastavlja, osoba počinje gubiti interes i motivaciju koji su je doveli od preuzimanja određene uloge na samom početku.

Neki burnout nazivaju bolešću modernog doba.

Burnout sindrom smanjuje produktivnost i iscrpljuje energiju te ostavlja osobi osjećaj bespomoćnosti, beznadnosti i ogorčenosti. Osoba se osjeća kao da nema više što dati te da više nema smisla truditi se kako bi napredovala.

Negativni učinci izgaranja su prisutni u svakom području života osobe, uključuju osobni, poslovni i socijalni aspekt. Također, može doći do trajnih promjena u tijelu zbog čega osoba postaje osjetljivija na bolesti poput prehlade i gripe

Naime, stresne situacije aktiviraju kortizol (hormon stresa) koji utječe na stvaranje tzv. negativnog afekta koji uključuje uznemirenost i negativne emocije. Istovremeno, dolazi do promjena imunoloških funkcija te neuroendokrinih promjena koje mogu rezultirati različitim zdravstvenim ishodima.

Stoga je na sindrom izgaranja nužno reagirati odmah kako bi se negativne posljedice spriječile ili barem umanjile.

Jeste li na putu prema burnout sindromu?

Postavite si ova pitanja.

Osjećate da vam je svaki dan loš?

Briga o poslu i kući vas iscrpljuje i uzima vam mnogo energije?

Iscrpljeni ste cijelo vrijeme?

Većinu dana potrošite na zadatke koje smatrate dosadnima?

Ako mislite da imate burnout sindrom, test na poveznici može vam pomoći da to otkrijete.

Burnout sindrom – simptomi

Većina ljudi ima dane kada se osjeća bespomoćno, preopterećeno ili necijenjeno. To su obično dani kada nam je i ustajanje iz kreveta najveći uspjeh u danu. Međutim, ako se tako osjećate većinu vremena, moguće je da je u pitanju burnout sindrom.

Burnout sindrom ili sindrom izgaranja je postupan proces. Ne događa se preko noći, a simptomi su u početku suptilni. S vremenom se simptomi počinju uočavati, ali ako na njih na vrijeme obratite pozornost i započnete s aktivnim smanjenjem stresa, možete izbjeći vrhunac izgaranja i veliki slom.

Tjelesni simptomi sindroma izgaranja su:

umor i iscrpljenost većinu vremena

smanjen imunitet i česte bolesti

česte glavobolje

bol u mišićima

gubitak apetita

poteškoće sa spavanjem.

Kognitivni simptomi sindroma izgaranja su:

poteškoće s koncentracijom

problemi s pamćenjem

smanjena pažnja

kognitivne distorzije

negativna razmišljanja o sebi i trenutnoj situaciji.

Emocionalni simptomi sindroma izgaranja su:

osjećaj neuspjeha i sumnja u sebe

osjećaj bespomoćnosti i beznadnosti

manjak samopouzdanja i samoća

gubitak motivacije

manjak zadovoljstva i osjećaja postignuća.

Bihevioralni simptomi sindroma izgaranja su:

povlačenje iz posla i bijeg od odgovornosti

socijalna izolacija

odugovlačenje u obavljanju posla

zlouporaba hrane, lijekova i alkohola

iznošenje frustracija na ljude oko sebe

preskakanje posla i kašnjenje na posao

smanjena produktivnost i radna učinkovitost.

Burnout sindrom i stres – razlike

Burnout sindrom može biti rezultat neprestanog stresa, ali nije sinonim za kronični stres. Kada je u pitanju velika količina stresa, simptoma je puno više, a javlja se i previše fizičkog i psihičkog pritiska. Međutim, ljudi pod stresom još uvijek mogu zamisliti da će se, ako uspiju sve riješiti i držati pod kontrolom, osjećati bolje.

Kod sindroma izgaranja to nije slučaj. Burnout znači osjećaj praznine i mentalne iscrpljenosti te nedostatak motivacije. Osobe koje prolaze kroz burnout sindrom često ne vide nikakvu nadu ni tračak pozitivnosti u svojoj situaciji.

Usporedbu između stresa i izgaranja je najlakše predočiti kroz jednu rečenicu – ako previše stresa predstavlja osjećaj utapanja u vlastitim obvezama, onda je izgaranje osjećaj da ste već potpuno presušili.

Osobe koje imaju problema sa stresom su obično svjesne toga te znaju da im stres stvara problem, no osobe koje su pod sindromom izgaranja obično ne primjećuju kada se burnout dogodi.

Zašto se javlja burnout sindrom?

Uzroci izgaranja često proizlaze iz poslovnog područja života, stoga se ovaj sindrom najčešće veže uz poslovni aspekt te se nerijetko naziva i sindrom profesionalnog sagorijevanja.

Međutim, važno je naglasiti da svatko tko se osjeća preopterećeno i podcijenjeno može biti u opasnosti od burnouta, neovisno o tome je li u pitanju uredski radnik koji nije imao godišnji odmor ili majka koja se brine za djecu, kućne poslove i starije roditelje.

Važno je znati i da burnout nije uzrokovan isključivo stresnim poslom i prevelikom odgovornosti. Postoje i drugi faktori koji mogu utjecati na doživljavanje sindroma izgaranja, uključujući način života i osobine ličnosti. Način na koji osoba gleda na svijet također može igrati veliku ulogu u izazivanju burnouta.

Burnout na poslu ili sindrom profesionalnog sagorijevanja može biti uzrokovan:

osjećajem manjka kontrole nad svojim poslom

nedostatkom priznanja ili nagrade za dobar rad

nejasnim ili pretjeranim zahtjevima

nerealnim radnim očekivanjima

monotonim obavljanjem posla

radom u stresnom i nemotiviranom okruženju.

Burnout ili sindrom izgaranja u svakodnevici može biti uzrokovan:

manjkom vremena za druženje i opuštanje

nedostatkom bliskih i podržavajućih odnosa

prevelikom količinom svakodnevnih obveza

prevelikom količinom odgovornosti

manjkom pomoći od drugih ljudi

nedostatkom sna.

Burnout ili sindrom izgaranja može biti uzrokovan i osobinama ličnosti na način da osoba:

ima perfekcionističke tendencije te za nju ništa nije dovoljno dobro

pesimistično gleda na sebe i svijet oko sebe

ima snažnu potrebu za kontrolom i upravljanjem drugima

neprestano teži za visokim postignućima bez obzira na posljedice

ima karakteristike osobnosti tipa A (preuzima previše odgovornosti, netolerantna je na pogreške, traži perfekcionizam u svim aspektima itd.).

Ako ste prepoznali burnout u vlastitom životu, pokrenite se i potražite pomoć!

Burnout sindrom – liječenje

Kako biste se mogli nositi sa sindromom izgaranja, okrenite svoj život prema drugim ljudima. S obzirom na to da se ljudi često osjećaju bespomoćno, nisu svjesni da imaju puno više kontrole nad situacijom nego što misle.

Sljedećih nekoliko savjeta vam mogu biti korisni kako biste pobijedili burnout, ali i poboljšali svoj društveni život.

1. Društveni kontakt je prirodni lijek za stres, a posebno za burnout

Ako imate osobu od povjerenja koja je ujedno i dobar slušatelj, razgovor licem u lice će vam biti jedan od najbržih načina za smirivanje i ublažavanje simptoma. Osoba s kojom razgovarate ne mora biti u stanju popraviti vašu situaciju, već samo mora znati aktivno slušati i biti uključena u ono što govorite.

Nadalje, osobe koje su vam najbliže (npr. partner/ica, obitelj, prijatelji) vas mogu ojačati i ohrabriti. Nemojte misliti da ćete im biti na teret ako im se otvorite, već im na taj način pokažite povjerenje i prijateljstvo.

2. Potičite dobre poslovne odnose

Ako se potrudite biti društveniji sa svojim suradnicima, mogli biste s njima razviti prijateljstva te im se obratiti u situacijama kada se osjećate preopterećeno. Takvi prijatelji i kolege vam mogu pomoći da usmjerite pažnju na svoje snage, a ne na nedostatke, posebno u situacijama burnouta.

3. Pokušajte ograničiti kontakte s negativnim ljudima.

Druženje s negativnim ljudima može značajno utjecati na vaš pogled na svijet. Njihov glavni cilj je žaliti se na sve što ne valja bez ikakve želje za promjenom, a to može utjecati na vaše raspoloženje i emocije. Stoga se pokušajte okružiti pozitivnim ljudima ili barem naučite kako biti pozitivan te svojom pozitivnošću zarazite i druge.

4. Upoznajte nove ljude i proširite svoju društvenu mrežu

Nikad nije kasno za upoznavanje novih ljudi i stvaranje snažnih prijateljstava, posebno ako trenutno osjećate da nemate nekoga kome se možete obratiti. Život je nepredvidljiv, stoga nikad ne znate tko će se pojaviti na vašem životnom putu.

5. Iskoristite moć pomaganja i davanja sebe drugima

Kada osoba osjeća da je korisna drugim ljudima i da im može pomoći, javlja se zadovoljstvo koje može značajno smanjiti stres, ali i proširiti društveni krug. Iako je važno da ne preuzimate previše odgovornosti na sebe jer bi to moglo potaknuti burnout, pomaganje drugima ponekad ne uključuje mnogo vremena ni truda.

Čak i male stvari, poput ljubazne riječi ili prijateljskog osmijeha, mogu pomoći i vama i drugoj osobi da se osjećate bolje te vam tako pomoći smanjiti stres.

Kako izbjeći burnout sindrom?

Hoćete li doživjeti burnout uvelike ovisi o vašem načinu života, postavljanju prioriteta i životnim ciljevima. Stoga vam sljedećih nekoliko savjeta može pomoći u reorganizaciji životnih navika kako biste izbjegli sindrom izgaranja.

1. Naučite uzeti pauzu

Osobe koje doživljavaju burnout često ne znaju prepoznati pravi trenutak u kojima im tijelo javlja da treba odmor. Ako uzmete kratak odmor za sebe, nemojte misliti da ste sebični ili da radite nešto krivo. Kako biste mogli voljeti druge, biti dobri prema njima i dobro obavljati svoj posao, prvo morate znati voljeti sebe i znati si pomoći.

Čim osjetite simptome burnouta, posebno kada ste na poslu, ako ikako možete iskoristite barem jedan dan godišnjeg odmora i privremeno izađite iz situacije koja vas pritišće. Iskoristite to vrijeme za kvalitetno punjenje baterija te učite i slijedite metode opuštanja i oporavka kako biste se snažniji vratili svojim obvezama.

Ljudi često u situacijama umora i iscrpljenosti ne znaju sebi posvijestiti da ne moraju odustati, već samo uzeti kratku pauzu i nastaviti dalje.

2. Ponovno posložite prioritete

Burnout je pouzdan znak da nešto u vašem životu ne funkcionira. Uzmite si vremena da razmislite o svojim željama, interesima, ciljevima i očekivanjima. Ako zanemarujete nešto što vam je doista važno, bilo bi dobro da ponovno provjerite svoju listu prioriteta.

To može biti prilika za ponovno otkrivanje onoga što vas stvarno čini sretnima, a ujedno vam može biti i vrijeme za odmor, razmišljanje i oporavak.

3. Naučite si postaviti granice

Nemojte pretjerivati i naučite pronaći mjeru u svemu što radite. Jako je važno znati reći “ne” određenim ljudima i zahtjevima koji vas neprestano iskorištavaju ne uzimajući u obzir vaše granice. Ponekad morate reći “ne” kako biste mogli reći “da” obvezama koje želite ispuniti.

4. Svakodnevno uzmite odmor od tehnologije

Svaki dan si uzmite malo vremena za isključivanje iz virtualnog svijeta. Ostavite računala i mobitele te isključite zvukove kako vas nitko ne bi ometao tijekom tih nekoliko minuta rezerviranih za druge stvari.

5. Budite kreativni

Kreativnost je važan protuotrov za burnout sindrom. Pokušajte napraviti nešto novo, pokrenite neki zabavan projekt ili se počnite baviti s omiljenim hobijem. Odaberite aktivnosti koje nemaju nikakve veze s poslom i koje vam ne uzrokuju stres.

6. Odaberite zdrav način života

Zdrava i uravnotežena prehrana, tjelesna aktivnost, tehnike opuštanja i kvalitetan san su najvažniji recepti za zdrav život. Ove aktivnosti će vam pomoći da se osjećate bolje te da imate puno više energije za svakodnevne izazove.