Alergija na jagode – od blagih do teških simptoma: Srodno voće koje treba izbjegavati
Jagode su poznate po svom ukusu i bogatstvu vitamina, međutim, kod pojedinih osoba mogu da izazovu blage do teške alergijske reakcije, uključujući osip, svrab, oticanje, pa čak i anafilaksiju. Alergija se najčešće javlja u djetinjstvu, ali može da se razvije i kasnije u životu, nezavisno od porodične istorije alergija.
Osobe sa alergijom na jagode često moraju da izbegavaju ne samo jagode, već i srodno voće koje može da izazove unakrsne reakcije.
Simptomi alergije na jagode
Simptomi alergije na hranu mogu da se pojave u roku od nekoliko minuta pa do dva sata nakon konzumiranja određene hrane.
Simptomi alergije na hranu uključuju:
stezanje u grlu
svrab ili peckanje u ustima
osip na koži, poput koprivnjače ili ekcema
svrab kože
piskavo disanje
kašalj
zapušenost nosa
mučnina
bolovi u stomaku
povraćanje
dijareja
vrtoglavica
osjećaj slabosti ili nesvestice
Blage do umjerene alergije mogu da se liječe antihistaminicima. Oni su dostupni bez recepta i mogu da ublaže simptome. Međutim, lijekovi koji se izdaju bez recepta ne pomažu kod teške alergijske reakcije.
Teška alergija na jagode može da izazove po život opasnu alergijsku reakciju koja se zove anafilaksija. Anafilaksija izaziva pojavu više simptoma istovremeno i zahtijeva hitnu medicinsku pomoć.
Simptomi teške alergijske reakcije su:
oticanje jezika
zapušen disajni put ili otok u grlu
nagli pad krvnog pritiska
ubrzan puls
vrtoglavica
osjećaj slabosti
gubitak svijesti
Anafilaksija se leči epinefrinom, koji može da se primjeni pomoću auto-injektora. Ako osoba ima tešku alergiju, uvijek treba da nosi jedan sa sobom.
Uzroci alergije na hranu
Alergije na hranu nastaju kada imuni sistem reaguje na hranu koja je pojedena. U težim slučajevima, može da se javi i kada se hrana dodirne.
Imuni sistem greškom prepoznaje tu hranu kao nešto štetno, poput bakterije ili virusa. Kao odgovor, tijelo stvara hemikaliju histamin i oslobađa je u krvotok. Histamin može da izazove razne simptome, u rasponu od blagih do ozbiljnih.
Alergija na hranu nije isto što i netolerancija na hranu. Netolerancija na hranu ne izaziva alergijsku reakciju, ali može da izazove simptome slične alergiji.
Netolerancija na hranu može da nastane iz različitih razloga, uključujući trovanje hranom ili nedostatak enzima koji razlaže određenu komponentu hrane.
Faktori rizika
Porodična istorija alergija, ekcema ili astme povećava vjerovatnoću da će osoba da ima alergiju na hranu. Alergija može da se razvije u bilo kom trenutku, iako su alergije češće kod djece nego kod odraslih. Međutim, djeca ponekad prerastu alergiju.
Takođe može da se razvije alergija na hranu čak i ako se nema porodična istorija alergija. Odloženo uvođenje alergene hrane bebama starijim od 7,5 meseci zapravo može da poveća rizik od razvoja alergija, pa se preporučuje uvođenje između 5,5 i 7 meseci kao oblik zaštite.
Ako dijete razvije simptome alergije nakon konzumiranja jagoda, treba da se izbaci to voće iz ishrane i obavezno da se obrate ljekaru.
Voće srodno jagodama koje treba da se izbjegava
Jagode pripadaju porodici Rosaceae (ruža). Ostalo voće iz ove porodice uključuje:
kruške
breskve
trešnje
jabuke
maline
kupine
Ako postoji alergija na neko voće iz ove porodice, moguće je da postoji i alergija na jagode.
Iako kupine spadaju u porodicu Rosaceae, nema poznatih unakrsnih reakcija između alergije na jagode i alergije na kupine.
Maline sadrže više poznatih alergena i češće izazivaju alergijske reakcije u okviru ove grupe voća.
Jedan primjer unakrsne alergijske reakcije je sindrom oralne alergije. Neki ljudi razvijaju ovo stanje u kasnijem detinjstvu, tokom tinejdžerskog doba ili kao odrasli, a simptomi su:
svrab u ustima
grebanje u grlu
oticanje u i oko usta i grla
Ova alergija je povezana sa alergijom na polen. Jagode i drugo voće iz porodice Rosaceae povezano je sa alergijskim rinitisom na brezu (polenska kijavica).
Simptomi sindroma oralne alergije obično prestanu kada se sirovo voće (ili povrće koje izaziva reakciju) proguta ili izvadi iz usta – ali to nije uvijek slučaj. Ako su simptomi teški ili opasni po život, treba da se potraži hitna medicinska pomoć.
Neki ljudi mogu da konzumiraju ovo voće ili povrće kuvano, bez izazivanja alergijske reakcije, ali prije toga treba da se posavjetuju sa ljekarom.
Hrana koja treba da se izbjegava
Ako se primjete alergijski simptomi nakon konzumiranja jagoda, odmah treba da se izbace iz ishrane. Ovo uključuje i hranu koja sadrži jagode u bilo kom obliku, pa čak i u vidu arome.
Moguće je da se javi reakcija i ako jagode nisu direktno u hrani koja se jede. Na primjer, ako je jagoda korišćena za ukrašavanje parčeta čokoladne torte, može da dođe do alergijske reakcije iako osoba nije pojela samu jagodu.
Takođe, mogu da se razviju simptomi alergije i na voće srodno jagodi. Ako se dobiju simptomi nakon konzumacije breskvi, jabuka ili kupina i ovo voće treba da se izbaci iz ishrane.
Kada potražiti pomoć
Predlaže se razgovor sa ljekarom ako se sumnja na postojanje alergije na hranu. Ljekar će da sprovede određene testove na alergije na hranu kao što su:
Kožni test – Ljekar blago ubada kožu i na to mesto nanosi sumnjivi alergen. Zatim posmatra da li se na koži javlja reakcija.
Eliminaciona dijeta – Ovaj test podrazumeva izbacivanje određene hrane iz ishrane, a zatim njeno ponovno uvođenje nakon nekoliko nedjelja.
Krvni testovi – Ljekar uzima uzorak krvi i šalje ga u laboratoriju. Tamo se testira prisustvo određenih antitijela na specifične namirnice.
Oralni izazovni test – Pod nadzorom ljekara se unosi mala količina hrane za koju se sumnja da izaziva alergiju. Ljekar prati da li dolazi do reakcije. Ako je nema, vjerovatno može da se nastavi sa konzumiranjem te hrane.
Zamjene za jagode
Izbjegavanje jagoda ne znači da ne može da se uživa u drugom voću. Ipak, treba biti oprezan sa voćem koje je srodno jagodama, jer može da izazove slične alergijske reakcije.
Banane, borovnice i dinje ne pripadaju porodici Rosaceae, pa mogu da se jedu umjesto jagoda.
Ako zbog alergija ne može da se jede više vrsta voća i povrća, onda u dogovoru sa ljekarom treba da se unose dodaci u ishrani, kako bi se osigurao dovoljan unos vitamina i minerala, piše zdravlje.blic.rs.
