Zveckaju "mačevi": Evropa se opasno naoružava a evo ko predvodi

Ilustraxija/ Pexels/
Njemačka je 2024. godine prvi put od kraja Hladnog rata postala najveći evropski potrošač u sektoru odbrane, nadmašivši Veliku Britaniju i značajno povećavši vojni budžet na 77,8 milijardi eura. Prema izvještaju Međunarodnog instituta za istraživanje mira u Stockholmu (SIPRI), Njemačka se sada nalazi na četvrtom mjestu svjetskih vojnih potrošača, iza Sjedinjenih Američkih Država, Kine i Rusije.
Velika Britanija, koja je dugo bila lider među evropskim državama, potrošila je 71,9 milijardi eura, dok su Ukrajina i Francuska izjednačene na trećem mjestu s po 56,9 milijardi. Gotovo sve evropske zemlje – izuzev neutralne Malte – povećale su vojnu potrošnju, čime su ukupna izdvajanja premašila nivoe iz perioda Hladnog rata. Među zemljama s najvećim skokovima izdvajaju se Rumunija (43 posto), Holandija (35 posto), Švedska (34 posto) i Češka (32 posto).
Poljska je prednjačila u povećanju budžeta za odbranu u odnosu na prethodnu godinu, sa rastom od 31 posto i ukupnom potrošnjom od 33,4 milijarde eura, čime dodatno učvršćuje svoju ulogu ključnog vojnog aktera na istočnom krilu NATO-a.
Istraživači iz SIPRI-ja upozoravaju da se Evropa nalazi na početku dugotrajnog perioda povećanih vojnih troškova. „Najnovije politike ukazuju na to da će visoka izdvajanja za odbranu ostati standard u doglednoj budućnosti“, izjavio je istraživač Lorenzo Scarazzato.
Uprkos velikim brojkama, mnoge evropske zemlje još uvijek ne ispunjavaju cilj NATO-a o izdvajanjima za odbranu od dva posto BDP-a. S obzirom na pritiske, posebno iz Sjedinjenih Država gdje Donald Trump traži povećanje na čak pet posto, očekuje se da će lideri EU na samitu u Hagu u junu pokušati dogovoriti kompromis od tri do 3,5 posto.