Zid koji je izazvao podjelu, bol i patnju: Njemačka obilježava godišnjicu gradnje Berlinskog zida
Sjećanje na sve one kojima su bile uskraćene slobode
Grad Berlin i okolna regija preko vikenda su obilježili 62. godišnjicu gradnje Berlinskog zida odajući počast svim žrtvama nekadašnjeg istočnonjemačkog režima, piše Euronews.
U nekoliko događanja duž bivše granice koja je fizički podijelila Istočnu od Zapadne Njemačke 13. augusta 1961. godine, predstavnici njemačkih institucija i društva odali su počast ljudima koji su poginuli ili su ubijeni u pokušaju bijega iz tadašnjeg komunističkog režima nekadašnje Demokratske Republike Njemačke (DDR).
Upozorenje
Godišnjica je bila prilika i za odavanje počasti svim porodicama koje su decenijama bile razdvojene te svima onima koji su trpjeli zbog oduzete slobode kretanja.
- Zid je podijelio porodice, prijatelje, on je izolirao ljude iz njihovih sredina i prouzročio nevjerovatnu količinu patnje, rekao je Bodo Ramelow, premijer njemačke savezne pokrajine Tiringije koja je nekada bila u sastavu bivšeg DDR-a, javlja Fena.
Ramelow je pozvao na sjećanje na sve one kojima su bile uskraćene slobode, koji su bili špijunirani, progonjeni, isključeni i zatvarani.
Odavanje počasti uključivalo je i misu u berlinskoj Kapeli pomirenja, polaganje vijenca u ime vlade kod spomen-ploče na Bernauer Strasse blizu berlinskog Mauerparka.
Odali su počast tada osamnaestogodišnjem Peteru Fechteru kojeg su upucale pogranične straže i ostavile da iskrvari do smrti na zidu u augustu 1962, godinu nakon podizanja zida.
Egzodus
Komemoracija se održavala u Ulici Zimmerstrasse, blizu poznatog prelaza Checkpoint Charlie. U obližnjem gradiću Teltow u Brandenburgu političari regije odaju počast dvjema žrtvama, a to su Peter Mädler i Karl-Heinz Kube, ubijeni 1963. i 1966. godine u pokušaju bijega.
Zid je bio izgrađen uglavnom kako bi se zaustavio egzodus istočnih Nijemaca na zapad, jer je gubitak radne snage usporavao ekonomiju. Lideri tadašnjeg DDR-a objašnjavali su da zid štiti građane te zemlje od kapitalizma. Zid srušen 9. novembra 1989. bio je dug 155 kilometara.
