Zbunjujuće poruke o primirju: Washington jedno, Moskva drugo, a sada se oglasio i Zelenski

Kremlj je potvrdio da je ruski predsjednik Vladimir Putin pristao privremeno obustaviti napade na ukrajinske gradove, i to do 1. februara, čime su potvrđene ranije najave o mogućem kratkotrajnom zatišju usljed ekstremnih zimskih uslova u Ukrajini. Informacije o ovom potezu dolaze u trenutku naglog zahlađenja i ozbiljne energetske krize u zemlji, ali su praćene nizom nejasnoća i proturječnih izjava Moskve i Washingtona.

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da je lično zatražio od Putina da se na sedam dana obustave napadi na Kijev i druge ukrajinske gradove zbog ekstremno niskih temperatura. Naveo je da je ruski predsjednik na taj zahtjev pristao. Prema riječima vojnog analitičara Michaela Clarkea, ideja o zamrzavanju zračnih napada prvi put je iznesena još prošle sedmice tokom razgovora u Abu Dhabiju, kada je američka strana predložila privremenu pauzu.

Trumpov zahtjev

Potvrđeno iz Kremlja: Putin je spreman obustaviti napade na Kijev

Potreba za takvim potezom povezuje se s najavama Ukrajinske državne meteorološke službe o naglom padu temperatura, koje bi u pojedinim dijelovima zemlje mogle doseći i minus 30 stepeni Celzijusa. U isto vrijeme, veliki broj građana ostao je bez grijanja nakon intenziviranih ruskih napada na energetsku infrastrukturu. Ukrajinski premijer i ministar energetike Denis Šmihal ocijenio je situaciju kao najtežu energetsku krizu od zime 2022. godine, dok je šefica evropske diplomatije Kaja Kallas upozorila da Ukrajini prijeti humanitarna katastrofa.

Iz Moskve su, međutim, stigla ograničenja u tumačenju dogovora. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da je Putin pristao na obustavu napada isključivo do 1. februara te da se zahtjev odnosio samo na Kijev. Kako je rekao, Trump je “osobno zamolio predsjednika Putina da se tjedan dana suzdrži od napada na Kijev kako bi se stvorili povoljni uvjeti za pregovore”, što se razlikuje od Trumpove izjave o širem obuhvatu gradova.

Sam Trump je tokom sjednice vlade izjavio: “Osobno sam zamolio predsjednika Putina da sedmicu ne puca na Kijev te na gradove i naselja”, dodajući da se Ukrajina suočava s ekstremnom hladnoćom. “I pristao je na to. I moram vam reći, bilo je to vrlo lijepo”, rekao je američki predsjednik.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručio je da ne postoji nikakav službeni sporazum između Kijeva i Moskve o prekidu napada, posebno kada je riječ o energetskim ciljevima. “Nije bilo izravnog dijaloga ni izravnih dogovora o tome između nas i Rusije”, rekao je Zelenski, dodajući da inicijativa dolazi od američke strane i da se radi o “prilici, a ne sporazumu”.

Zelenski je naglasio da će Ukrajina postupati recipročno. “Ako je Rusija primila signal američke strane na isti način kao i mi, onda ćemo zasigurno vidjeti neki rezultat i moći ćemo ga ocijeniti. Tu nema nikakvih tajni”, rekao je. Dodao je da Ukrajina neće napadati ruski energetski sektor ukoliko Rusija zaista obustavi napade na ukrajinsku infrastrukturu. “U svakom slučaju, želimo okončati rat i spremni smo na korake deeskalacije. Ako nas Rusija ne bude napadala, nećemo ni mi poduzimati odgovarajuće korake”, poručio je.

Ukrajinski predsjednik zahvalio je Trumpu na, kako je rekao, važnoj poruci o mogućnosti osiguranja sigurnosti za Kijev i druge gradove tokom izuzetno hladne zime. Potvrdio je i da su ukrajinski i američki timovi o toj temi razgovarali tokom trilateralnih sastanaka s Rusijom u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. “Opskrba električnom energijom temelj je života. Cijenimo napore naših partnera da nam pomognu zaštititi živote”, izjavio je Zelenski.

Uprkos razgovorima o mogućem primirju, napadi su se nastavili. U prvoj noći nakon Trumpove objave Rusija je lansirala 111 bespilotnih letjelica različitih tipova i jednu balističku raketu. Iako nije bilo prijavljenih pogodaka energetske infrastrukture, lokalne vlasti su izvijestile da je u ruskim zračnim napadima tog dana širom zemlje poginulo šest civila, dok je 20 osoba ranjeno. Ranije, u noći 27. januara, masovni napad pogodio je energetsku infrastrukturu i stambene zgrade u Odesi, gdje su poginule najmanje tri osobe, a desetine su povrijeđene.

Zelenski je naveo da Rusija dio udara preusmjerava na logističke ciljeve, ali da se istovremeno nastavljaju napadi dronovima na stambena područja. Kao primjere naveo je balistički udar u Harkivskoj oblasti koji je oštetio skladišta civilnog proizvodnog pogona te napad dronom na stambenu zgradu u Zaporižji, u kojem je najmanje jedna osoba povrijeđena.

Teška zima dodatno opterećuje ukrajinske gradove. Kijev i drugi veliki centri suočavaju se s problemima u obnovi snabdijevanja električnom energijom, grijanjem i vodom. Posljednji masovni napad na glavni grad dogodio se u noći 24. januara, kada je oko 80 posto Kijeva ostalo bez struje. Od početka velikih udara na infrastrukturu 9. januara, više od 6.000 stambenih zgrada ostalo je bez grijanja. Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko saopćio je da je do 30. januara stanje djelimično popravljeno, ali da situacija i dalje ostaje teška.

U zasebnom kontekstu, Zelenski je izjavio da Ukrajina nije primila nikakve službene informacije o mogućim dogovorima između Trumpa i Putina na Aljasci, iako, kako je rekao, postoje signali o temama koje su tamo razmatrane. Komentarišući navode o takozvanoj “formuli iz Anchoragea” vezanoj za Donbas, istakao je da detalji nikada nisu objavljeni. “Na kraju će svi sve saznati, to je samo pitanje vremena”, rekao je Zelenski, dodajući da se, prema signalima kojima raspolaže, razgovaralo o teritorijalnim pitanjima i privremeno okupiranim područjima.

Zelenski je naveo da su takvi razgovori, prema njegovim riječima, u konačnici nanijeli štetu Ukrajini i otežali Kijevu da brani vlastite stavove. Kremlj je ranije tvrdio da Rusija neće podržati američki mirovni plan ukoliko on značajno odstupi od navodnih dogovora postignutih u Anchorageu, čije je postojanje do sada potvrdila isključivo ruska strana.

Ukrajinski predsjednik je ponovio da će, ukoliko Rusija nastavi napade, posebno na energetsku infrastrukturu, Kijev odgovoriti istom mjerom i pokušati ciljati objekte koji služe održavanju ruskog ratnog aparata. Istovremeno, ukrajinske službe upozoravaju na daljnji pad temperatura krajem januara i početkom februara, s noćnim vrijednostima koje bi u sjevernim regijama mogle doseći između minus 26 i minus 30 stepeni Celzijusa.