Zapad pred novim ispitom: Hoće li zamrznuta ruska imovina spasiti Ukrajinu?

Rijetko nas zapadni politički čelnici impresioniraju odlučnom odlučnošću suočeni s geopolitičkim problemima. Češće je njihov odgovor izražavanje duboke zabrinutosti bez skupljanja hrabrosti za intervenciju i minimiziranje troškova.

No, bilo je iznimaka. U nekoliko navrata u modernoj povijesti, zapadni su se čelnici doista pokazali doraslima trenutku. Jedan primjer bio je ožujak 2022, kada su zapadne vlade odlučno intervenirale kako bi imobilizirale većinu ruske suverene imovine (RSA) izvan Rusije. Procijenjenih 300 milijardi dolara (260 milijardi eura) zamrznuto je, a većina se nalazila u Europskoj uniji, prvenstveno u Belgiji (Euroclear). Ta su sredstva ostala zamrznuta u svim pogođenim zemljama, a zahvaljujući dvostranačkom vodstvu u Kongresu u Sjedinjenim Državama, predsjednik je ovlašten zaplijeniti, konfiscirati i prenijeti svu rusku suverenu imovinu unutar jurisdikcije SAD-a kako bi pomogao Ukrajini.

Zapadni čelnici ponovno su nas impresionirali na samitu čelnika G7 u lipnju 2024, kada su pristali osigurati zajam za izvanredno ubrzanje prihoda (ERA) od 50 milijardi dolara, potkrijepljen prihodima ostvarenim zamrznutom ruskom imovinom. Ovaj proboj uključivao je niz nacionalnih obveza i jamstava, ne samo od SAD-a, što je pomoglo u vođenju napora.

Danas je većina sredstava ERA isplaćena Ukrajini, koja ih je koristila za potporu gospodarstvu razorenom egzogenim šokom ruske agresije. Početkom listopada 2025. predstavljali su treći najveći izvor vanjskog financiranja zemlje, odmah iza EU i SAD-a. No, unatoč tim naporima, rat bjesni i dalje, a Ukrajini su hitno potrebni deseci milijardi dolara više kako bi se obranila od neumoljivih ruskih napada i osigurala svoj ekonomski opstanak.

Davne 2022. godine, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sugerirao je da rat nosi odjeke manihejske borbe prikazane u “Ratovima zvijezda”. Na kraju je izjavio: “Svjetlo će pobijediti tamu”. Premotamo naprijed do rujna 2025, kada se američki predsjednik Donald Trump činio složnim da se uz podršku Europe Ukrajinci doista mogu “boriti i vratiti cijelu Ukrajinu u njezinom izvornom obliku”.

Ipak, Ukrajina ne može postići ovu pobjedu bez neposredne, velike financijske pomoći svojih zapadnih saveznika. Kao što je nedavno ustvrdila Chrystia Freeland, bivša kanadska zamjenica premijera i sadašnja predstavnica za obnovu Ukrajine, Zapad “mora danas surađivati ​​s Ukrajinom, podržati nju i njezino ratno gospodarstvo te postaviti temelje za njezin budući prosperitet”.

Dakle, zapadni čelnici ponovno imaju priliku odlučno djelovati. Zamrznuta ruska imovina može podržati vojne i ekonomske potrebe Ukrajine, čak i bez potpune pravne konfiskacije. Zapravo, prvi koraci u tom smjeru već su poduzeti. U svom obraćanju o stanju u Europi prošlog mjeseca, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen pozvala je da se imobilizirana gotovina koja se nalazi u Euroclearu - otprilike 170 milijardi eura - odmah stavi na raspolaganje Ukrajini putem reparacijskog zajma, u sklopu sljedećeg programa Međunarodnog monetarnog fonda.

Njemački kancelar Friedrich Merz također je nedavno izrazio podršku sličnom pristupu, predlažući “beskamatni zajam” osiguran zamrznutom ruskom imovinom, koji bi se “otplatio tek nakon što Rusija nadoknadi Ukrajini štetu koju je prouzročila tijekom ovog rata”. Naglasio je da bi ta novomobilizirana sredstva bila dovoljna za “osiguranje obrambenih sposobnosti Ukrajine nekoliko godina”.

Štoviše, predsjednik Europskog vijeća António Costa, visoka predstavnica Kaja Kallas i finski premijer Petteri Orpo podržali su ovu ideju u ime obrane međunarodnog prava i normi. Tijekom nedavnog virtualnog sastanka u Ottawi, ministri financija G7 izjavili su da su spremni razviti “širok raspon opcija za rješavanje financijskih potreba Ukrajine i osigurati da Rusija ne može čekati. Između ostalog, te mjere uključuju koordinirano korištenje pune vrijednosti regionalnih agencijskih rezervi (RSA) imobiliziranih u našim jurisdikcijama”.

Naš savjet zapadnim čelnicima jest da iskoriste trenutak i krenu do kraja. Mogu nas još jednom impresionirati donošenjem “konkretne odluke” na sastanku Europskog vijeća kasnije ovog mjeseca. Zajam za reparacije koji se vuče iz zamrznutih ruskih sredstava pravi je izbor moralno, financijski i pravno. To je ujedno i dobra politika. Današnji zapadni čelnici mogu dočekati ovaj trenutak u povijesti, baš kao što su to učinili pobjednički saveznički čelnici u prošlom stoljeću.

(Vladyslav Rashkovan je zamjenik izvršnog direktora MMF-a. Greg Wilson je bivši zamjenik pomoćnika tajnika u Ministarstvu financija SAD-a, 1986-1989)