Zabrinjavajuća tvrdnja nobelovca iz Rusije: "Poslije Putina dolazi još veća katastrofa"
Oleg Orlov, 71-godišnji ruski nobelovac i biolog, četiri se decenije bori za ljudska prava. Danas živi u egzilu u Berlinu.
Još tokom 70-ih je bio poznat kao kritičar sovjetskog režima te je dijelio letke protiv invazije na Afganistan. 1989. godine pomogao je u osnivanju Memoriala, organizacije za ljudska prava, koja je osvojila Nobelovu nagradu za mir 2022.
Usprkos tome, do 2022. nije imao kaznenih prijava, ali onda je objavio članak o "novom ruskom fašizmu" te je 2023. uhapšen i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od dvije godine i dva mjeseca. 1. augusta prošle godine pušten je iz zatvora u sklopu velike razmjene zatvorenika između Sjedinjenih Američkih Država i Rusije. Budući da je odbio tražiti pomilovanje, ne može se vratiti u Rusiju i od tada živi u Berlinu.
- Moja najveća želja je vratiti se u Rusiju. Nedostaju mi snijeg, šume, moji voljeni. Ali ako se vratim, bit ću uhapšen, a to bi bilo neodgovorno prema budućim razmjenama zatvorenika, rekao je Orlov u intervjuu za talijanski Corriere della Sera.
U nastavku prenosimo intervju:
Hoće li ih biti (novih razmjena zatvorenika)?
- To je utemeljena nada.
Koliko se Putin promijenio u 25 godina?
- Od samog početka, meni i ljudima oko mene bilo je jasno da je diktator. Ali mi smo imali istrenirano oko zbog godina političkog angažmana, a bili smo u Rusiji. Tamo su prava odmah bila kršena. Evropa je vidjela zabrinjavajuće znakove, ali govorila je "nemojmo pretjerivati" i nastavila kupovati plin.
Koji su bili ključni trenuci u kojima je režim promijenio smjer?
- Prvi je bio Putinov govor u Münchenu 2007. godine, na sigurnosnoj konferenciji. Sve je već tada bilo jasno. Bijes prema Sjedinjenim Državama, pažnja na Ukrajini i Gruziji, oružje... Zatim 2014, invazija na Krim. I protesti 2012. Kada je ponovno preuzeo predsjedništvo, mnogi su ljudi izašli na ulice. Taj ga je otpor uplašio i odlučio ga je slomiti.
Kako su se Rusi mijenjali u tih 25 godina?
- Oni su uništeni. Prvo se ukorijenio osjećaj da pojedinac ne može ništa promijeniti, a zatim povlačenje iz politike, povlačenje u privatnu sferu. U međuvremenu, izbori postaju farsa, rat odnosi rodbinu i prijatelje, ekonomija se urušava... i ostaje strah.
Na čemu sada radite?
- Na nizu praktičnih mjera koje bi se poduzele ako Putin umre. Amnestija, novi izborni zakon. Ključno je ne ostati indiferentan, pogotovo jer smo već na rubu katastrofe.
Na kakvu katastrofu mislite?
- Nakon Putina vrlo lako bi mogao doći novi Putin. Neko ko je dosad bio neupadljiv, osoba bez imena koja je možda tiho podržavala diktaturu i mogla bi doći na vlast uz podršku stranih sila, zemalja koje će formalno nastaviti govoriti da su za slobodu u Rusiji, ali će u stvarnosti biti sretne što mogu ponovno dobijati plin po niskoj cijeni, naftu po niskoj cijeni, po zanemarivoj cijeni nekoliko zatvorenih disidenata.
Opozicija možda neće uspjeti čak ni ako Putin umre. A vi, dragi zapadni prijatelji, morat ćete se suočiti s nekim novim ratom.
Jeste li oduvijek bili tako pesimistični?
- Ne, ali posljednjih mjeseci sve ide u tom smjeru. Izbor Donalda Trumpa, međunarodna politika koja skreće udesno, smrt Navalnog. Da je ostao živ, mogao je ujediniti opoziciju i povesti je do pobjede. Čak i iz inostranstva.
Zatvor, razmjena, novi život u inostranstvu... Kako ste preživjeli ove mjesece?
- Zatvor je bio ponižavajući, okrutan. Zastrašujući. Politički zatvorenici često su u samicama, s neljudskim tretmanom. Ali iznenađen sam što sam izašao iz toga bolje nego što sam očekivao, prenosi Index.hr.