Vuk Jeremić: Susret u Busanu — Ka novoj ravnoteži između SAD i Кine
Predstojeći susret Donalda Trumpa i Xi Jinpinga na marginama samita APEC u Južnoj Koreji biće, bez sumnje, jedan od najpažljivije praćenih događaja na globalnoj sceni ove godine. On dolazi u trenutku kada se svijet prilagođava novoj političkoj realnosti — povratku Donalda Trumpa u Bijelu kuću, nakon jednog od najspektakularnijih političkih preokreta u historiji savremenih demokratija. Uprkos sudskim procesima i medijskoj blokadi, Trump je uspio mobilizirati biračko tijelo oko poruke o „drastičnom resetovanju“ američke trgovinske i ekonomske politike. Njegov povratak na vlast označio je kraj ere globalne trgovinske liberalizacije kakvu je svijet poznavao od kraja Hladnog rata, i početak nove, u kojoj nacionalni interesi, industrijska proizvodnja i trgovinski bilansi ponovo zauzimaju centralno mjesto američke vanjske politike.
Trump je obećao da će „Ameriku ponovo učiniti velikom“ kroz politiku snažnog protekcionizma — i to je obećanje počeo ispunjavati od prvog dana drugog mandata. Administracija je uvela opsežne carine na uvoz iz niza zemalja, s posebnim fokusom na Кinu, u pokušaju da smanji hronični američki trgovinski deficit i zaštiti domaću industriju. Pored toga, Washington je pooštrio kontrolu izvoza visokotehnoloških komponenti i ograničio pristup kineskim firmama američkom tržištu kapitala i naprednim tehnologijama. Ove mjere, opravdavane u ime „ekonomske bezbjednosti“, izazvale su novu fazu trgovinskog i tehnološkog nadmetanja dvije najveće svjetske ekonomije.
S druge strane, Кina je u protekloj deceniji, pod rukovodstvom Xi Jinpinga, ostvarila do sada nezabilježen ekonomski i tehnološki napredak. Od zemlje poznate po masovnoj proizvodnji jeftine robe, Кina je postala svjetski lider u oblasti vještačke inteligencije, električnih vozila, telekomunikacija i obnovljivih izvora energije. Xi Jinping je postavio dugoročni strateški cilj — transformaciju Кine u samoodrživu tehnološku i industrijsku silu, nezavisnu od vanjskog pritiska i globalnih lanaca snabdijevanja pod američkom kontrolom. Na Trumpove tarife Peking je odgovorio sopstvenim carinama, ali i ubrzanim naporima na diversifikaciji trgovinskih odnosa, posebno kroz inicijative poput „Pojasa i puta“ i produbljivanja saradnje sa državama globalnog juga. Paralelno s tim, Кina je kroz Inicijativu za globalno upravljanje promovirala viziju međunarodnog sistema zasnovanog na ravnopravnosti, predvidljivosti i poštovanju suvereniteta. Takav pristup, u kombinaciji s dosljednošću u ekonomskoj politici, učinio je Кinu pouzdanim i stabilnim partnerom za mnoge zemlje koje teže održivom razvoju i inkluzivnom rastu.
Tokom prethodnih godina, odnosi dvije sile prolazili su kroz niz oscilacija — od otvorene konfrontacije do opreznog dijaloga. Uprkos oštrim tonovima i obostranim mjerama odmazde, obje strane svjesne su da dugoročna destabilizacija odnosa ne ide nikome u prilog. Trgovina između SAD i Кine i dalje predstavlja jednu od najvažnijih arterija svjetske ekonomije, a problemi poput klimatskih promjena, energetske sigurnosti i regulisanja vještačke inteligencije zahtijevaju makar minimalan stepen saradnje između Washingtona i Pekinga.
U tom kontekstu, predstojeći sastanak Trumpa i Xija predstavlja priliku za preispitivanje dosadašnjih stavova i eventualno postavljanje temelja za novi oblik „konkurentske koegzistencije“. Iako niko ne očekuje spektakularne preokrete, svaki znak spremnosti za razgovor i kompromis mogao bi značajno doprinijeti stabilizaciji globalnih tržišta i podsticanju svjetskog rasta.
Iza osmijeha i protokolarnih fraza, u Busanu će se zapravo voditi razgovor o budućnosti svjetskog sistema koji se već našao pod dubokim pritiscima promjena. Činjenica da će se dvojica lidera konačno ponovo sastati licem u lice sama po sebi predstavlja korak naprijed. Svijet iščekuje ishod tog susreta, u nadi da će on označiti početak novog poglavlja — ne nužno prijateljstva, ali makar stabilnijeg, uravnoteženijeg i predvidljivijeg odnosa dvije sile čiji će potezi u narednim godinama presudno oblikovati globalni pejzaž.
Autor: Vuk Jeremić, predsjednik Centra za međunarodnu saradnju i održivi razvoj (CIRSD), predsjedavajući 67. zasjedanja Generalne skupštine UN, bivši ministar inostranih poslova Srbije
Komentar odražava stavove autora, ne uvijek i stavove KMG-a.
