Volodimir Zelenski: Spreman sam odstupiti nakon rata
U razgovoru za Axios, obećao je i da će se založiti za održavanje izbora ako dođe do prekida vatre, uprkos postojećim ustavnim i sigurnosnim preprekama, prenosi Kyiv Post.
- Moj cilj je završiti rat, a ne nastaviti se kandidirati za dužnost, poručio je u emisiji The Axios Show novinaru Baraku Ravidu.
Zelenski je obećao da će od ukrajinskog parlamenta, Vrhovne Rade, zatražiti organizaciju izbora u slučaju prekida vatre. To je izjavio iako Ustav Ukrajine izričito zabranjuje izbore tokom ratnog stanja.
- Tokom prekida vatre mislim da sigurnost može omogućiti održavanje izbora. To je moguće, naglasio je.
Na pitanje smatra li da će njegov posao biti završen završetkom rata, odgovorio je potvrdno, rekavši da će biti "spreman" odstupiti. Dodao je i da bi Ukrajinci mogli poželjeti "vođu s novim mandatom" koji bi donosio odluke ključne za dugoročan mir.
Tokom boravka u New Yorku, neposredno prije odlaska sa Generalne skupštine UN-a, Zelenski je otkrio da je o mogućnosti izbora razgovarao i s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Na sastanku održanom u utorak, prenio mu je kako bi upravo prekid vatre mogao otvoriti put prema biralištima.
- Možemo iskoristiti ovo razdoblje i ja mogu dati taj signal parlamentu, kazao je.
Podsjetimo, Zelenski je velikom većinom glasova izabran 2019. godine, a njegov petogodišnji mandat završio bi u maju 2024. da rat nije odgodio izbore. Popularnost mu je u prvim mjesecima ruske invazije skočila na gotovo 90 posto, a i dalje se, uprkos kritikama, održava iznad 60 posto.
Ipak, u julu se suočio s prvim većim protestima od početka rata, i to nakon što su njegovi saveznici u parlamentu pokušali oslabiti nezavisne antikorupcijske agencije, od čega se brzo odustalo.
Krajem marta, David Arakhamia, predsjednik stranke Sluga naroda, demantovao je medijske napise o pripremama za izbore. Odbacujući tvrdnje The Economista, izjavio je:
- Ne pripremaju se nikakvi izbori i nikakve pripreme nisu u toku. Sve parlamentarne stranke i grupe složile su se da se izbori trebaju održati šest mjeseci nakon ukidanja ratnog stanja. I u suštini, naš se stav od tada nije promijenio.
Njegove riječi potvrdio je i zamjenik predsjednika Centralne izborne komisije (CIK) Serhij Dubovik, koji je ponovio da će se izbori održati tek nakon završetka ratnog stanja. Ipak, naglasio je da će biti potrebno prijelazno razdoblje za obnovu infrastrukture i prilagodbu izbornog procesa poslijeratnim okolnostima, ističući da se zakonske izmjene moraju pripremiti unaprijed, posebno one koje se tiču proširenja biračkih mjesta u inostranstvu.
Prema važećem zakonu, parlamentarni izbori moraju se održati unutar 60 dana od ukidanja ratnog stanja, a predsjednički unutar 90 dana. Međutim, iz CIK-a poručuju da je taj vremenski okvir prekratak za kvalitetnu pripremu. S time se slažu i politički protivnici Zelenskog, koji također smatraju da se izbori ne mogu održati dok traju borbe i dok su milioni ljudi raseljeni.
