Vojska ponovo u fokusu: Evropskim zemljama nedostaje stotine hiljada vojnika

"Mislim da je vrlo važno zaštititi našu zemlju, posebno u ovom vrlo komplikovanom kontekstu kroz koji prolazimo", rekla je ova studentica druge godine prava o svom prvom dvosedmičnom kursu za rezerviste. "Mislim da je vojska najbolji način da naučimo kako raditi zajedno", dodaje ona u razgovoru za Deutsche Welle.

Više od dva desetljeća nakon što je Francuska ukinula obavezno služenje vojnog roka, desetine hiljada Francuza se sada prijavljuju u rezervne jedinice. Broj operativnih rezervista naglo je porastao u posljednjih deset godina, s 28.000 u 2014. na više od 46.000 danas. Više od polovine njih je primila kopnena vojska, dok je ostatak podijeljen između mornarice i zrakoplovstva.

Vlada želi da do 2035. godine taj broj bude više nego dvostruko veći: 105.000 rezervista, odnosno jedan na svaka dva aktivna vojnika i da ponudi nove mogućnosti mladima da volontiraju. Taj cilj je u skladu s planovima predsjednika Emmanuela Macrona da značajno poveća ulaganja u vojsku na 64 milijarde eura u 2027. godini, što je dvostruko više nego 2017., kada je stupio na dužnost.

U pozadini tih mjera je zabrinutost zbog sve agresivnije Rusije, kao i sumnja u to da Sjedinjene Američke Države s predsjednikom Donaldom Trumpom neće stati u odbranu Evrope.

"Nikada (...) naša sloboda nije bila toliko ugrožena", rekao je Macron na televiziji prošlog mjeseca. "Moramo ubrzati napore za formiranje rezerve. Moramo pružiti mladima novi okvir za služenje." Penzionisani francuski viceadmiral Patrick Chevallereau smatra da je Macronov potez "dobar korak", iako upozorava da predviđeni vladin budžet tek mora biti potvrđen u francuskom parlamentu.

"Ne treba nam samo više ljudi", dodaje Chevallereau, analitičar u londonskom institutu za sigurnost i odbranu Royal United Services, i dodaje: "Potrebni su nam i specijalizovani kadrovi u ključnim sektorima" kao što su dronovi i informacione tehnologije.

Novi rezervisti se obučavaju u jedinicama kao što je 24. pješadijski puk u Versaillesu, smješten u prostranom vojnom kompleksu na oko četiri kilometra od čuvenog dvorca.

"Neki žele otkriti vojni svijet i vidjeti žele li mu se pridružiti s punim radnim vremenom", rekla je poručnica Amelie, koja je vodila posljednju obuku. "Neki dolaze zbog izazova prilagođavanja drugom svijetu, ili zato što je kasno da se pridruže aktivnoj vojsci."

Kao i drugi u 24. pješadijskom puku, Amelie je i sama rezervista – u civilnom životu radi kao carinska službenica. Sada provodi ljeto nadgledajući intenzivnu dvosedmičnu obuku – uvod u vojni život.

Regruti su starosti između 17 i 57 godina, bude se u 6 ujutro i često odlaze na spavanje u ponoć. "Uče kako sigurno nositi i koristiti oružje, marširati zajedno, koristiti kompas i komunikacionu opremu", rekla je Amelie o polaznicima, nabrajajući neke od zahtjeva na početnoj obuci. "Radimo na svim borbenim tehnikama koje vojna jedinica koristi."

Na obuci se koristi i bojeva municija. "Obuka je zaista rigorozna", kaže Constance dodajući da poznaje i druge studente Sorbonne koji su prošli kroz isto. "Nemamo iste godine, iste poslove, ista znanja, ali učimo kako raditi zajedno."

Kao i Constance, 23-godišnji inžinjer Gabriel prijavio se u rezervni sastav jer je zabrinut za budućnost svoje zemlje. "Kao vojnik, neću komentarisati političku ili ideološku komponentu", kaže on, ponavljajući stav drugih rezervista koji su odbili da otvoreno govore o ruskoj prijetnji. "Ali rat je na granici Evrope, i to je signal da se moramo angažovati."

Još jedan trenutak buđenja za mladog inžinjera bio je teroristički napad na dvoranu Bataclan 2015. godine u Parizu. "Nešto se prelomilo u meni", rekao je Gabriel. "Shvatio sam da su mirna vremena u kojima sam odrastao prošla. I pomislio sam: i ja ću ustati i dati svoj doprinos."

Napori da se pojača vojna snaga ulažu se i drugdje u Evropi, dok se pokušava odgovoriti na rastuće sigurnosne izazove. Prema izvještaju koji su nedavno objavili think-tank Bruegel i njemački Institut Kiel, Evropi bi moglo biti potrebno još 300.000 dodatnih vojnika u kratkom roku da bi se odvratila ruska agresija – bez podrške SAD-a.

Litvanija, Švedska i Letonija su ponovo uvele obavezno služenje vojnog roka. Poljska je najavila planove da godišnje vojno obučava 100.000 civila. Njemačka također vodi kampanju za rezervni sastav. Početni odziv je bio slab, pa ministar odbrane Boris Pistorius upozorava da bi obavezni vojni rok mogao biti ponovo uveden ako se premalo ljudi prijavi.

Za razliku od Njemačke, u Francuskoj ankete pokazuju snažnu podršku jačanju vojske. Istraživanje IPSOS-CESI provedeno ranije ove godine pokazalo je da 86 % Francuza podržava vojnu službu. Jedna druga anketa je pokazala da je polovina mladih Francuza spremna da se pridruži vojsci ako dođe do rata. "Mislim da ljudi razumiju da možda moraju zaštititi ono što im je drago", kaže analitičar Chevallereau. "Jačanje rezerve može biti način da se ojača veza između mlade generacije i vojske."

"Moja je dužnost braniti svoju zemlju"

Osnovan u 17. stoljeću, 24. puk u Versaillesu prima veliki broj prijava za svoje obuke. Od svakih 100 kandidata samo 40 njih bude izabrano. Oni koji završe obuku mogu provesti i do 60 ili više dana godišnje služeći u rezervnom sastavu. Plata rezerviste je skromna — od 40 do 200 eura neto dnevno, ovisno o činu.

Ne prođu svi ni osnovnu obuku. Od početnih 61 kandidata za posljednju obuku u 24. puku, desetoro je odustalo. "Neki su odustali na početku misije jer nisu imali vremena", kaže instruktorka Amelie. "Drugi su shvatili da to nije za njih kada su uzeli oružje u ruke."

Nakon završetka početnog kursa, grupa će provesti više mjeseci na dodatnoj obuci. Kada budu spremni, mnogi će se vjerovatno pridružiti patrolama širom zemlje u okviru Operacije Sentinelle, sigurnosne operacije pokrenute nakon terorističkih napada 2015. godine u Francuskoj — i koja je obezbjeđivala Olimpijske igre prošle godine. Oni s posebnim kvalifikacijama mogli bi biti raspoređeni i u inostranstvo.

Još jedan polaznik, Bertrand, otac dvoje djece, prijavio se za pet godina službe u rezervi nakon završetka obuke. U svojim tridesetim, sjeća se kako se osjećao kada je saznao za napade na Svjetski trgovački centar u New Yorku 2001. godine.

"Imali smo i strašne napade u Francuskoj", kaže on. "Pomislio sam da je moja dužnost kao oca da branim svoju zemlju." Kao općinski službenik u jednom mjestu izvan Pariza, Bertrand vjeruje da već služi svojoj zemlji kao civil. "Sada", dodaje, "služiću joj kao borac."