(VIDEO) Nema mira u Ukrajini bez trajnih posljedica: Može li Donald Trump okončati rat?
Prizori iz Kijeva /ANADOLIJA
Agresija Rusije na Ukrajinu ostavlja velike posljedice. I ako se mir potpiše. Od povratka u Bijelu kuću u januaru, američki predsjednik Donald Trump je krenuo u popravljanje odnosa s Rusijom i nastoji okončati rat. Analitičari s dozom opreza definišu trenutne pozicije. Ono što je ključno je da je, kako sada stvari stoje, svima stalo da do prekida sukoba dođe.
Maksimalistički zahtjevi
- Rusija je, po svemu sudeći, na rubu ekonomskog kolapsa. U SAD-u, predsjednik Trump je napustio model globalnog utjecaja Amerike koji smo nazivali Pax Americana.
Taj model je osiguravao da se događa relativno mali broj sukoba i da ti sukobi traju relativno kratko zbog globalne uređenosti svijeta i rizika koji je svaki sukob izazivao. On je rastočio taj model i mora pokazati da model koji on uspostavlja djeluje i da može zaustaviti ratove, kaže na početku razgovora politolog iz Hrvatske Davor Gjenero i dodaje: Bez velikih posljedica za Ukrajinu rat neće završiti, jer čak kad bi se Rusija povukla sa svih okupiranih teritorija, ogromne posljedice za tu zemlju ostaju. Hoće li se ona iz toga izvlačiti sa cijelim svojim teritorijem ili će se budući razvoj odvijati samo na onom teritoriju koji Ukrajina i sada kontrolira, a ova područja koja su pod vlašću Moskve će ostati razorena otprilike onako kako je u godinama rata u Hrvatskoj stajao razoren prostor što ga je u Hrvatskoj okupirao Miloševićev režim, to ćemo tek vidjeti. Bojim se da je ova druga varijanta puno vjerojatnija”.
Jahja Muhasilović, geopolitički analitičar, smatra da ne može tako lako doći do mira bez velikih posljedica. Misli da je u ovom trenutku do mira najviše stalo američkom predsjedniku jer im ukrajinska kriza odvlači suviše vanjskopolitičke energije.
- S druge strane, ni Ukrajina ni Rusija nisu zadovoljne situacijom na terenu, s tim da Rusija može biti nešto zadovoljnija jer ona iz godine u godinu polako ali konstantno napreduje na terenu. Ukrajini ne odgovara postojeća situacija jer bi to značilo podjelu, a ni Rusija ne želi da se odrekne svojih maksimalističkih ciljeva i traži da se priznaju četiri provincije koje je anektirala ilegalno, da se priznaju kao ruski teritorij, što Ukrajina ne želi. Rusija još traži takođe da se Ukrajina obaveže da u narednih pedesetak godina neće postati punopravna članica NATO-saveza i hoće ekstenzivno razoružavanje ukrajinske vojske, kaže Muhasilović.
Crvene linije
To su crvene linije od kojih Rusija u ovom trenutku ne želi da odustane i cijeli ovaj set pregovora je započeo zbog američke inicijative i njenih interesa da se ukrajinska kriza što prije finalizira. Za Balkan, ali i cijelu Evropu najbolji ishod bi bio da mir ne podrazumijeva oduzimanje ukrajinskih regija, smatraju naši sagovornici.
- Zavisi od toga šta će oni potpisati. Ukoliko dođe do podjele Ukrajine, a to bi značilo da Rusija dobije dio Ukrajine, mislim da to nije dobro za regiju iz razloga što bi mnogi pokušali taj scenarij možda da preslikaju i na Balkan, naročito na BiH, Crnu Goru, Kosovo, Sjevernu Makedoniju, jer po tom scenariju, po tom rusko-američkom dogovoru za Evropu, pitanje vremena je kada će i Balkan doći na red u smislu podjela na interesne sfere, smatra Muhasilović.
