Velika Britanija najavila dodatnih 450 miliona funti vojne pomoći Ukrajini
John Healey najavio dodatnih 450 miliona funti za odbranu Ukrajine. / BRITISH MOD ON X
Velika Britanija najavila je novi paket vojne pomoći Ukrajini u vrijednosti od 450 miliona funti (oko 520 miliona eura), uoči ključnog sastanka 50 zemalja u Briselu, koji zajednički organizuju Ujedinjeno Kraljevstvo (UK) i Njemačka.
Ministri odbrane okupljaju se kako bi pojačali pritisak na ruskog predsjednika Vladimira Putina i nastavili podršku Ukrajini, izjavio je britanski ministar odbrane John Healey.
- Moramo pojačati podršku i odvratiti rusku agresiju jačanjem ukrajinskih snaga, rekao je Healey za tamnošnje medije.
Paket pomoći uključuje sredstva za stotine hiljada dronova, protivtenkovske mine, radarske sisteme, te sredstva za održavanje i popravku opreme i vozila koja je Velika Britanija već isporučila.
Od ukupnih 450 miliona funti, 350 miliona dolazi direktno iz britanskog budžeta, dok dodatna sredstva obezbjeđuje Norveška kroz Međunarodni fond za Ukrajinu, kojim upravlja UK. Oko 160 miliona funti biće posebno usmjereno na tehničku podršku i logistiku već isporučene vojne opreme.
- 2025. je ključna godina za Ukrajinu, naglasio je Healey, te istakao važnost međunarodne koordinacije i najavio da će Velika Britanija i Njemačka preuzeti vođenje Kontakt grupe za odbranu Ukrajine, poziciju koju je do nedavno držao SAD.
Opozicija u Parlamentu ipak nije zadovoljna. Liberalne demokrate su, uprkos podršci novom paketu, ocijenile da on nije dovoljan. Stranka je pozvala britansku vladu da zaplijeni rusku imovinu u Velikoj Britaniji i ta sredstva usmjeri u pomoć Ukrajini.
- Pozdravljamo povećanje pomoći, ali ovo je sitniš u odnosu na ono što Ukrajina stvarno treba kako bi se suprotstavila Putinovoj brutalnosti, izjavila je glasnogovornica za odbranu Helen Maguire.
Kontakt grupa za odbranu Ukrajine, kojom su ranije predsjedavale SAD, sada je pod vodstvom Velike Britanije i Njemačke. Promjena je uslijedila nakon što je Donald Trump preuzeo predsjedničku funkciju početkom godine, što je označilo distanciranje SAD-a od evropskih sigurnosnih pitanja.
Sastanak u Briselu dolazi neposredno nakon okupljanja tzv. "koalicije voljnih", saveza od 30 zemalja predvođenih Francuskom i Velikom Britanijom, koje su raspravljale o mogućnosti raspoređivanja snaga u Ukrajini za osiguranje trajnog mira.
Iako britanski ministar ne vidi klasičnu mirovnu misiju na liniji fronta, istakao je da jačanje ukrajinske vojske ostaje glavni prioritet.
