Uznemirujuće otkriće: Rusija koristi mjesto pomorske tragedije za špijunažu?
Ruska Federacija prema navodima nezavisnih evropskih istraživača koristi olupinu trajekta 'MS Estonia' kao stratešku bazu za tajne podvodne operacije i nadzor NATO snaga, piše Newsweek, prenosi Index.hr.
Mjesto tragedije, gdje su život izgubile 852 osobe, službeno je zaštićeno grobno mjesto i zabranjeno za ronjenje, no sumnja se da je Rusija prekršila tu zabranu.
Kako navode evropski mediji, ove optužbe dodatno naglašavaju eskalaciju napetosti između Rusije i NATO-a, posebno u strateški vitalnoj baltičkoj regiji. Ukoliko se ovi navodi dokažu, rusko korištenje mjesta pomorske katastrofe za tajne vojne svrhe predstavljalo bi ozbiljnu sigurnosnu prijetnju i osjetljivo kršenje međunarodnog sporazuma čiji je cilj odavanje počasti žrtvama.
Istovremeno, prema zajedničkoj istrazi njemačkih medija, nekoliko država članica NATO-a primilo je obavještajne podatke da su ruske vojne jedinice posljednjih godina provodile dubokomorske operacije na lokaciji olupine Estonije.
Moskva je, kako se navodi, postavila opremu na olupinu ili u njezinoj blizini, uključujući visokoprecizne navigacijske uređaje i senzore sposobne za navođenje podvodnih dronova. Ta oprema također može snimati akustične 'potpise' NATOratnih brodova i podmornica koje plove Baltičkim morem.
Ovim putem Rusija je sposobna diskretno pratiti pomorse aktivnosti i potencijalno se pripremiti za ometanje ključnih morskih ruta, uključujući energetske i komunikacijske.
Jedinica zadužena za ove operacije je ruska Glavna uprava za dubokomorska istraživanja (GUGI), tajnovita jedinica unutar ruskog Ministarstva obrane. GUGI upravlja flotom specijalnih plovila i podvodnih dronova, uključujući brod za prikupljanje obavještajnih podataka posebne namjene Yantar, kojeg mornarice NATO-a redovito prate u blizini osjetljive podvodne infrastrukture u Sjevernom i Baltičkom moru.
Finska granična straža izjavila je njemačkim medijima da zbog operativnih razloga neće komentarisati specifične operacije nadzora, dok je estonsko Ministarstvo vanjskih poslova poručilo da pomno prate događaje na Baltiku u saradnji sa saveznicima.
Trajekt MS Estonia potonuo je u noći s 27. na 28. septembra 1994. na putu iz Tallinna prema Stockholmu, u jednoj od najtežih pomorskih katastrofa u poslijeratnoj Evropi. Na brodu je bilo 989 putnika i članova posade, a preživjelo ih je samo 137.
Istraga je pokazala da je uzrok nesreće bio kvar na pramčanom poklopcu, koji se odvojio zbog jakog vjetra i visokih valova, što je omogućilo vodi da uđe u garažni prostor i prevrne brod u manje od pola sata. Većina žrtava nikada nije izvučena, a mjesto potonuća proglašeno je grobnim mjestom i zaštićeno međunarodnim sporazumom.
