Uzbuna u Washingtonu: Ova zemlja gradi ratne brodove rekordnom brzinom i preuzima primat na morima

Kineski nosač aviona i drugi ratni brodovi/Arhiva/Screenshot/
Foto: Screenshot/Arhiva
Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Kina je u posljednjih dvadeset godina izgradila najveću mornaricu na svijetu i svoje brodograđevinske kapacitete pretvorila u globalne gigante. Više od 60 posto svjetskih narudžbi brodova danas odlazi kineskim brodogradilištima, dok ratna flota Pekinga broji više plovila nego američka. Stručnjaci upozoravaju da bi ovakva brzina proizvodnje mogla promijeniti stratešku ravnotežu snaga na svjetskim morima i ugroziti dugogodišnju dominaciju SAD-a.

Dok penzioneri u parku Suoyuwan u Dalianu pjevaju uz karaoke stihove o moći Komunističke partije, u pozadini niču siluete najvećih brodogradilišta na planeti. Upravo na sjeveroistoku Kine gradi se pomorska sila koja izaziva zabrinutost Zapada, piše BBC. Ogromna ulaganja u brodogradnju omogućila su Kini da kapacitet izgradnje brodova poveća do 200 puta u odnosu na američki.

Prema podacima Međunarodnog instituta za strateške studije, kineska mornarica trenutno ima 234 ratna broda, dok američka raspolaže s njih 219. Iako SAD i dalje zadržava tehnološku prednost i raspolaže većim nosačima aviona, razlika se ubrzano smanjuje.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

"Razmjeri kineske brodogradnje su zapanjujući. Brzina kojom proizvode ratne brodove mogla bi napraviti stratešku razliku", ocijenio je Alexander Palmer iz Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS).

Peking nastavlja modernizaciju svoje flote, gradeći nove baze na Hainanu i razvijajući podmornice s nuklearnim projektilima, a najavljuje se i predstavljanje bespilotnih podvodnih sistema namijenjenih praćenju neprijateljskih podmornica i podmorskih kablova.

Predsjednik Xi Jinping naglašava važnost jake mornarice za nacionalnu sigurnost, podsjećajući na "ponižavajuće periode stranih invazija" u 19. i 20. stoljeću. Politika "vojno-civilne fuzije" omogućava Kini da koristi iste kapacitete za gradnju trgovačkih i vojnih brodova, čime se proces dodatno ubrzava.

Iako Kina još uvijek raspolaže s dva nosača aviona i manjim brojem podmornica u odnosu na SAD, stručnjaci upozoravaju da brzina njenog napretka ne smije biti podcijenjena. Pentagon strahuje da bi u slučaju dugotrajnog sukoba kineska sposobnost brze izgradnje novih plovila mogla biti presudna.

Washington sve više zabrinjava koliko daleko od vlastite obale Kina planira djelovati. Nedavne ratne vježbe u blizini Japana i Australije pokazuju da Peking sve češće izlazi na otvorena mora.

Sjedinjene Američke Države već su pokrenule inicijative za jačanje domaće brodogradnje, a predsjednik Donald Trump potpisao je izvršnu naredbu kojom želi povratiti američku pomorsku nadmoć. Međutim, analitičari upozoravaju da će nadoknaditi prednost Kine biti "vrlo težak zadatak".