Ukrajina ovo neće prihvatiti: Reuters objavio Putinovu ponudu za kraj rata
Prema navodima agencije Reuters, ruski predsjednik Vladimir Putin i američki predsjednik Donald Trump na samitu održanom u vojnoj bazi na Aljasci razgovarali su o mirovnom prijedlogu za Ukrajinu, koji bi uključivao razmjenu teritorija. Prema tom okviru, Rusija bi se odrekla manjih dijelova okupirane Ukrajine, dok bi Kijev prepustio velike dijelove istoka zemlje koje Moskva nije uspjela osvojiti.
Sastanak Putina i Trumpa bio je prvi susret lidera dvije države od početka rata u Ukrajini. Dan nakon tog događaja, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio je odlazak u Washington, gdje će s Trumpom razgovarati o mogućem okončanju sukoba. Trump je u izjavi za Fox News potvrdio da prekid vatre nije postignut, ali je naglasio da je s Putinom razgovarao o prijenosu teritorija i sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu. “Mislim da smo vrlo blizu dogovora. Ukrajina se mora složiti. Možda će reći ‘ne’”, rekao je američki predsjednik.
Prema informacijama izvora, ruski prijedlog predviđa da bi Ukrajina u potpunosti napustila Donjeck i Luhansk, dok bi Moskva pristala zamrznuti linije bojišnice u regijama Herson i Zaporižja. Kijev je ranije odbacio ideju o povlačenju iz Donjecka, koji smatra ključnom odbranom. Istovremeno, Moskva bi bila spremna vratiti dijelove teritorije u sjevernom Sumi i sjeveroistočnom Harkivu, ukupne površine oko 440 kvadratnih kilometara.
Jedan od zahtjeva Kremlja odnosi se na formalno priznanje ruske vlasti nad Krimom, anektiranim 2014. godine. Nije precizirano da li bi se priznanje očekivalo samo od SAD-a ili i od zapadnih saveznika i same Ukrajine. Prema navodima, Moskva bi tražila i djelimično ukidanje sankcija, iako nije jasno da li se to odnosi na američke ili evropske mjere.
Putinov prijedlog uključuje i blokiranje ulaska Ukrajine u NATO, dok bi se razgovaralo o mogućnosti alternativnih sigurnosnih jamstava. Trump je evropskim čelnicima spomenuo opciju “članka 5 izvan NATO-a”, garancije po uzoru na pravilo saveza da je napad na jednu članicu napad na sve. Za Ukrajinu, ulazak u NATO ostaje strateški cilj, zapisan u njenom ustavu.
Osim teritorijalnih pitanja, Moskva bi zahtijevala službeni status ruskog jezika u dijelovima ili na cijeloj teritoriji Ukrajine, kao i slobodno djelovanje Ruske pravoslavne crkve. Ukrajinska sigurnosna služba optužuje crkvu povezanu s Moskvom da pomaže agresiju širenjem propagande i skrivanjem špijuna, što crkva odbacuje. Ukrajinski parlament je donio zakon o zabrani vjerskih organizacija povezanih s Rusijom, ali on još uvijek nije stupio na snagu.
