U srcu Europe traje brutalni rat narkobandi: "Živimo u usr*nom gradu, nismo sigurni"
Eskalacija nasilja u četvrti poznatoj kao žarište trgovine drogom, tik uz sjedište kompanije Orange u Marseilleu, prisilila je telekomunikacijskog giganta da zaključa svoja vrata i hiljadama zaposlenih naredi rad od kuće.
Poremećaj u poslovanju poznate kompanije, koja je ujedno i sponzor kultnog gradskog stadiona, postao je novi simbol utjecaja narkokriminala i opće nesigurnosti na političke prilike uoči lokalnih izbora.
Prema nedavnoj anketi, sigurnost je jedna od glavnih briga birača, što je prisililo kandidate iz cijelog političkog spektra da ponude rješenja za suzbijanje trgovine drogom, piše Politico.
Francuske političke stranke pažljivo prate ovu izbornu utrku, tražeći naznake šireg političkog sukoba koji se nazire uoči predsjedničkih izbora 2027. godine. Marseille je na mnogo načina mikrokozmos Francuske, koji odražava demografsku sliku zemlje i njene najveće političke podjele.
Grad je izrazito raznolik. Multikulturalne četvrti s niskim prihodima, koje tradicionalno podržavaju krajnju ljevicu, graniče s konzervativnim predgrađima koja su se posljednjih godina okrenula krajnjoj desnici. Kao i u ostatku Francuske, podrška političkom centru je slaba.
- Glavna tema je sigurnost, izjavila je za Politico kandidatkinja desnog centra Martine Vassal.
- Ljudi mi se najviše žale da zbog toga više ne odlaze u središte grada, dodala je.
Aktuelni gradonačelnik, ljevičar Benoît Payan, i dalje je blagi favorit na izborima u martu, ali mu Franck Allisio, kandidat krajnje desnog Nacionalnog okupljanja, diše za vratom. Obojica u anketama imaju podršku od oko 30 posto.
Problemi koji dominiraju kampanjom pogađaju samu srž identiteta Marseillea: zloglasnu trgovinu drogom, duboko ukorijenjeno siromaštvo i neuspjeh grada da iskoristi prednosti svoje mlade populacije i strateškog položaja na Mediteranu.
Kandidat koji uspije osmisliti program koji odgovara na lokalne probleme, a istovremeno nudi rješenja za brige koje muče cijelu Francusku, bit će u dobroj poziciji da preuzme gradsku vijećnicu i svojoj stranci ponudi potencijalni model za predsjedničku kampanju 2027. godine.
Marseille je oduvijek imao svojevrsni kompleks mlađeg brata u odnosu na Pariz, a ta ogorčenost nadilazi i nogometno rivalstvo između Paris Saint Germaina i Olympique de Marseillea. Mnogi u gradu francusku prijestolnicu doživljavaju kao udaljeni centar moći koji pokušava nametnuti vlastita rješenja bez stvarnog savjetovanja s lokalnim stručnjacima.
- Pariz tretira Marseille gotovo kao koloniju, rekao je Allisio.
- Kao mjesto koje posjetite, date obećanja i odete, bez ikakvog jamstva da će obećani novac ikada biti potrošen.
Kada je riječ o trgovini drogom i sigurnosti, lideri iz cijelog političkog spektra slažu se da Pariz propisuje terapiju koja liječi simptome krize, a ne njen uzrok.
Nasilje povezano s drogom ponovo je dospjelo u središte pažnje u novembru, nakon ubistva dvadesetogodišnjeg Mehdija Kessacija. Vlasti ovaj zločin istražuju kao čin zastrašivanja, budući da je Mehdijev brat Amine Kessaci jedan od najistaknutijih gradskih aktivista protiv trgovine drogom. U javnosti se istakao nakon što je njihov polubrat, koji je i sam bio umiješan u kriminal, ubijen prije nekoliko godina.
Nakon Kessacijevog ubistva, Marseille su posjetili predsjednik Emmanuel Macron, ministar unutrašnjih poslova Laurent Nuñez i ministar pravde Gérald Darmanin, predstavljajući strogi program borbe protiv kriminala.
Međutim, lokalno stanovništvo naglašava da ulaganja u policiju i pravosuđe moraju pratiti i ulaganja u javne službe. Ako vlasti ne pokrenu uspavano gospodarstvo koje nezaposlene mlade gura u ruke narkokriminala, problem će se nastaviti.
- Sama represija nije efikasna, rekla je Kaouther Ben Mohamed, bivša socijalna radnica koja je postala aktivistica.
- Da jeste, trgovina drogom ne bi cvjetala kao što cvjeta.
Stambeno pitanje je još jedan gorući problem, jer mnogi siromašni stanovnici žive u opasnim i trošnim zgradama.
- Živimo u usranom gradu, rekao je Mahboubi Tir, visok i snažan mladić.
- Ovdje nismo sigurni.
Tir je proveo mjesec dana u komi i još nekoliko u bolnici nakon što je napadnut prošlog aprila tokom svađe oko parking mjesta.
- Skoro sam umro i bio sam bijesan na grad, rekao je.
Iako se četiri vodeća kandidata za gradonačelnika uglavnom slažu u dijagnozi problema, da su stravične priče o kriminalu posljedica nedostatka radnih mjesta i zapostavljenih javnih usluga, njihova rješenja se značajno razlikuju. Svi smatraju da odgovori francuske države promašuju cilj te da bi se, umjesto strožih kazni, fokus trebao staviti na lokalnu policiju i javna ulaganja.
Aktuelni gradonačelnik Payan obećao je besplatne obroke za 15.000 učenika kako bi ih zadržao u školama, kao i udvostručenje broja kvartovskih policajaca. Program Francka Allisija s krajnje desnice stavlja naglasak na sigurnosne troškove, više videonadzora, nova vozila za lokalnu policiju i osnivanje specijaliziranih jedinica za borbu protiv provala i narušavanja javnog reda.
Martine Vassal, kandidatkinja desnog centra koju podržavaju konzervativni Republikanci i stranke bliske Macronu, predložila je naoružavanje kontrolora u javnom prijevozu. I Allisio i Vassal zalažu se za smanjenje lokalnih poreza kako bi se potaknulo gospodarstvo i otvaranje radnih mjesta. Vassal je također obećala besplatan javni prijevoz za mlađe od 26 godina te ubrzanje izdavanja građevinskih dozvola radi revitalizacije najugroženijih dijelova grada.
Izuzetak je Sébastien Delogu, kandidat krajnje ljevice i učenik trostrukog predsjedničkog kandidata Jean Luc Mélenchona. Iako je Delogu četvrti u anketama s oko 14 posto podrške, ne može ga se otpisati, s obzirom na to da je Mélenchon pobijedio u Marseilleu u prvom krugu na posljednja dva predsjednička izbora. Delogu priznaje da je kriminal problem, ali se protivi većim izdvajanjima za policiju. Umjesto toga, predlaže da se taj novac usmjeri na smanjenje siromaštva, stanovanje i javno zdravstvo.
Ko god pobijedi, suočit će se s neugodnom istinom. Osim lokalne policije, koja je zadužena za javni red, pitanja policijskog rada i krivičnog pravosuđa uglavnom se rješavaju na nacionalnom nivou. Rješenje problema Marseillea u velikoj mjeri će zavisiti od ishoda političkih borbi koje će se sljedeće godine voditi u Parizu, prenosi Index.hr.
