Trumpova arktička ponuda: SAD razmatra „portorikanski model“ za Grenland
Američki predsjednik Donald Trump namjerava pitanje Grenlanda iznijeti pred svjetsku javnost tokom ovosedmičnog Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu. Prema navodima izvora, Trump dolazi s paketom prijedloga koji uključuju dugoročni, 99-godišnji najam arktičkog otoka, ali i ozbiljne prijetnje uvođenjem višemilijardnih carina prema evropskim saveznicima.
Kako piše Kyiv Post, Trump je svom timu naložio da pripremi više scenarija koje bi predstavio evropskim partnerima. U isto vrijeme, unutar Evropske unije sve se ozbiljnije razmatraju protumjere, jer mnogi evropski lideri američke poteze doživljavaju kao pokušaj prisilne aneksije teritorije koja pripada Danskoj.
"Ovo je najozbiljniji transatlantski prekid koji smo vidjeli od rata u Iraku", rekao je jedan visoki zapadni dužnosnik. "I odvija se oko otoka za koji su većina Europljana mislili da je zauvijek izvan dosega."
Opcije koje Trump razmatra
Iako je američki predsjednik u javnim nastupima odbacivao ideju najma Grenlanda, izvori navode da je u privatnim razgovorima znatno fleksibilniji. Jedna od opcija je gotovo stoljetni najam, tačnije na 99 godina, koji bi, prema procjenama njegovog tima, mogao smanjiti otpor u Evropi, a Sjedinjenim Američkim Državama osigurati faktičku kontrolu nad resursima bogatim otokom.
Drugi model podrazumijeva poseban status za stanovnike Grenlanda, po uzoru na Portoriko. U tom slučaju, Grenlanđani bi dobili američko državljanstvo, puni bilateralni pristup i trgovačke povlastice. Ne bi plaćali američki porez na dohodak, osim ako se ne presele na američko kopno.
Trumpovi savjetnici vjeruju da bi se ovakav prijedlog mogao predstaviti kao ekonomski poticaj za oko 56.000 stanovnika otoka. "Pokušavaju to upakirati kao primamljivu ponudu", rekao je zapadni diplomat upoznat s razgovorima.
Prijetnje carinama kao sredstvo pritiska
Tokom posljednjih sedmica Trump je dodatno zaoštrio retoriku, otvoreno povezujući trgovinske kazne sa spremnošću Danske da proda Grenland. U subotu je najavio uvođenje carina od 10 posto prema Danskoj i drugim evropskim zemljama koje su s njom povezane, a mjera bi trebala stupiti na snagu narednog mjeseca.
"Subvencionirali smo Dansku i sve zemlje Europske unije, i druge, dugi niz godina ne naplaćujući im carine, niti bilo kakve druge oblike naknade", napisao je Trump na društvenoj mreži Truth Social.
"Sada, nakon stoljeća, vrijeme je da Danska uzvrati – svjetski mir je u pitanju!" Dodao je da će uvozni porezi "biti dospjeli i plativi dok se ne postigne dogovor o potpunoj i cjelokupnoj kupnji Grenlanda."
Oštar odgovor iz Evrope
Reakcije evropskih lidera bile su burne. U nedjelju su se vodeći diplomati Evropske unije sastali na kriznim razgovorima, gdje se raspravljalo o mogućnosti ponovne aktivacije plana za uvođenje carina na američku robu u vrijednosti od 93 milijarde eura.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je kolege da razmotre aktiviranje tzv. instrumenta EU-a protiv prisile, u Briselu poznatog kao "velika bazuka", ukoliko Trump nastavi s prijetnjama. Taj mehanizam, koji do sada nikada nije korišten, omogućio bi Evropskoj uniji da uvede široke kaznene mjere protiv države koja ekonomskim pritiskom pokušava nametnuti političke promjene.
Predsjednik Evropskog vijeća António Costa nakon razgovora je najavio vanredni samit EU-a, koji bi se trebao održati u četvrtak. "EU", rekao je Costa, pokazala je "spremnost da se branimo od bilo kakvog oblika prisile."
Optužbe za ucjenu i podjele unutar Evrope
U zajedničkoj izjavi čelnici Danske, Norveške, Švedske, Francuske, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Nizozemske i Finske poručili su: "Prijetnje carinama potkopavaju transatlantske odnose i riskiraju opasnu silaznu spiralu. Predani smo očuvanju našeg suvereniteta."
Italijanska premijerka Giorgia Meloni Trumpove carine nazvala je pogreškom, dok ih je nizozemski ministar vanjskih poslova David van Weel označio kao "ucjenu". Ipak, unutar Evropske unije ne postoji jedinstven stav o tome kako odgovoriti.
"Trenutno nema govora o primjeni ACI-ja [instrumenta protiv prisile] ili bilo kojeg drugog trgovinskog instrumenta protiv SAD-a", upozorio je jedan diplomat EU-a. Drugi dužnosnici ističu da daju prednost dijalogu. "Nitko ne želi trgovinski rat zbog Grenlanda", rekao je jedan evropski dužnosnik. "Ali nitko ne može prihvatiti da ga se prisiljava na prodaju teritorija."
Potresi unutar NATO-a
Trumpova inicijativa izazvala je i napetosti unutar NATO saveza. Američki ministar finansija Scott Bessent odbacio je tvrdnje da SAD mora birati između Grenlanda i savezništva. "Oboje… to je očito lažan izbor", rekao je za NBC.
Na primjedbu da evropski lideri situaciju vide drugačije, Bessent je odgovorio: "Europski čelnici će doći k sebi. I shvatit će da moraju biti pod američkim sigurnosnim kišobranom." Dodao je da će SAD ostati u NATO-u, ali i poručio: "Nećemo prepustiti našu hemisfernu sigurnost drugim zemljama. Amerika mora biti u kontroli ovdje."
Bivši potpredsjednik Mike Pence podržao je cilj stjecanja Grenlanda, ali je kritikovao metode. "Zabrinut sam zbog korištenja, po mom mišljenju, upitne ustavne ovlasti, nametanja jednostranih carina NATO saveznicima kako bi se postigao ovaj cilj", rekao je Pence za CNN.
Republikanski kongresnik Michael McCaul upozorio je da bi vojna invazija na Grenland značila rat s NATO-om. "To bi na kraju ukinulo NATO kakvog poznajemo", rekao je. Demokratski senator Chris Van Hollen Trumpov potez nazvao je "otimanjem zemlje". "Ovo nije pitanje sigurnosti", rekao je. "Donald Trump se želi dočepati minerala i drugih resursa Grenlanda."
Kritike i u Washingtonu
Na Capitol Hillu Trumpov pristup izaziva nezadovoljstvo i među demokratama i među republikancima. Vođa manjine u Senatu Chuck Schumer oštro je osudio prijetnje carinama. "Bezobzirne carine Donalda Trumpa već su podigle cijene i naštetile našem gospodarstvu", rekao je. "Sada samo pogoršava stvari."
Van Hollen je pozvao republikance da podrže rezoluciju o ratnim ovlastima kako bi se ograničila Trumpova vojna ovlaštenja, dok je bivši savjetnik administracije Joea Bidena, Michael Carpenter, ismijao objavu generalnog sekretara NATO-a Marka Ruttea o razgovoru s Trumpom. "Bolje ne tvitati ako je to sve što imate za reći", napisao je Carpenter.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen zauzela je odlučan stav. "Zajedno čvrsto stojimo u našoj predanosti očuvanju suvereniteta Grenlanda i Kraljevine Danske", poručila je. "Uvijek ćemo štititi naše strateške ekonomske i sigurnosne interese."
Davos kao ključni trenutak
Sve oči sada su uprte u Davos, gdje se očekuje da Trump svoje prijedloge za Grenland iznese direktno evropskim liderima. "Davos će biti trenutak istine", rekao je jedan zapadni dužnosnik. "Ili će se ovo deeskalirati u neki kompromis za očuvanje obraza, ili krećemo ravno u transatlantsku trgovinsku i sigurnosnu krizu."
Ideja koja je započela kao neobičan plan kupovine teritorije, prerasta u ozbiljan geopolitički sukob i test otpornosti zapadnog savezništva.
